Zakon o udrugama

Što je udruga?

Udruživanjem se naziva grupiranje ljudi ili entiteta sa zajedničkom svrhom. Postoje različite vrste udruga koje ovise o svrsi koja im se pridružuje. Međutim, u Pravno područje, udruge karakteriziraju skupine ljudi s ciljem obavljanja određene zajedničke kolektivne aktivnosti, gdje su na demokratski način njihovi članovi grupirani, neprofitne su i neovisne o bilo kojoj organizaciji ili političkoj stranci, tvrtki ili organizaciji .

Kad se skupina ljudi organizira da obavlja određenu kolektivnu neprofitnu djelatnost, ali koja ima pravnu osobnost, kaže se da je to "Neprofitna udruga", putem kojih se mogu steći prava i, prema tome, obveze, kroz ovu vrstu udruženja uspostavlja se razlika između imovine udruge i imovine pridruženih osoba. Među ostalim karakteristikama ove vrste udruživanja su:

  • Mogućnost potpuno demokratskog djelovanja.
  • Neovisnost od drugih organizacija.

Koji su zakoni koji reguliraju ustav udruga?

S obzirom na ovaj zakon o Ustavu udruga, treba uzeti u obzir da svi ljudi imaju pravo na slobodno udruživanje radi postizanja zakonitih svrha. Stoga se u ustavu udruga i uspostavi odnosne organizacije i djelovanja istih mora provoditi u skladu s Ustavom utvrđenim parametrima, u sporazumima Zakona i ostalim onim što pravni sustav predviđa.

Koje su temeljne karakteristike koje udruge trebaju imati?

U različitim udrugama postoji niz specifičnih normi koje udruga uspostavlja, u skladu s prilagodbom organskog zakona koji je zadužen za regulaciju temeljnog prava na udruživanje. I pored toga, ovaj organski zakon ima dopunsku prirodu, što znači da u onim slučajevima u kojima pravila nisu regulirana u određenim pravilima, ali ako će se u skladu s onim što je predviđeno organskim zakonom. Uzimajući u obzir odredbe organskog zakona, udruge moraju predstaviti neke temeljne značajke koje bi bile navedene u nastavku:

  1. Minimalni broj ljudi koji moraju integrirati pravne udruge mora biti najmanje tri (3) osobe.
  2. Moraju imati na umu ciljeve i / ili aktivnosti koje treba provoditi unutar udruge, a koje moraju biti zajedničke prirode.
  3. Djelovanje unutar udruge mora biti potpuno demokratsko.
  4. Mora postojati odsutnost motiva za zaradu.

U točki 4) prethodnog stavka govori se o nepostojanju motiva za profitom, što znači da se koristi ili godišnji ekonomski viškovi ne mogu raspodijeliti između različitih partnera, ali dopuštene su sljedeće točke:

  • Na kraju godine možete imati financijske viškove, što je općenito poželjno jer održivost udruge nije ugrožena.
  • Imati ugovore o radu unutar udruge, koje mogu činiti partneri i članovi upravnog odbora, osim ako statutom nije drugačije određeno.
  • Mogu se provoditi gospodarske aktivnosti koje stvaraju ekonomske viškove za udruživanje. Ti se viškovi moraju ponovno uložiti u ispunjavanje ciljeva koje je postavila udruga.
  • Partneri moraju imati sposobnost djelovanja prema entitetu i ne smiju imati ograničenu sposobnost pripadanja udruženju, u odnosu na sudsku kaznu ili neko pravilo, na primjer, kao što je slučaj vojske i sudaca. Kada je jedan od partnera maloljetan (budući da je to dozvoljeno), tu sposobnost pružaju njihovi roditelji ili zakonski zastupnici, budući da je maloljetnik nema poslovnu sposobnost.

Koji su temeljni organi udruge?

Tijela koja čine zakone udruge su konkretno dva:

  1. Državna tijela: poznat kao "Skupštine članova"
  2. Predstavnička tijela: Općenito, oni se imenuju iz redova članova iste udruge (upravnog tijela) i, naziva se "Upravni odbor", iako mogu biti poznati i pod drugim imenima kao što su: izvršni odbor, vladin odbor, vladin tim, upravni odbor itd.

Iako je unutar udruge uspostavljena sloboda udruživanja, ona može uspostaviti druga unutarnja tijela putem kojih se mogu dodati određene funkcije, poput radnih odbora, kontrolnih i / ili revizijskih tijela, radi boljeg rada Udruge.

Koje su temeljne karakteristike koje Generalna skupština Udruge mora ispuniti?

Generalna skupština konstituirana je kao tijelo u kojem je uspostavljen suverenitet udruge i koje se sastoji od svih partnera, a njegove su temeljne značajke sljedeće:

  • Moraju se sastajati barem jednom godišnje, redovito, kako bi odobrili račune za godinu koja završava i proučili proračun za godinu koja počinje.
  • Pozivi se moraju pozivati ​​izvanredno kada se zahtijeva izmjena statuta i svega što je u njima predviđeno.
  • Partneri će sami odrediti statute i oblik usvajanja rezolucija za konstituiranje skupštine uz potreban kvorum. Ako se dogodi slučaj da to nije zakonski regulirano, Zakon o udrugama utvrđuje sljedeće uvjete:
  • Da kvorum mora činiti trećina suradnika.
  • Sporazumi uspostavljeni na skupštinama dat će se kvalificiranom većinom ljudi koji su prisutni ili zastupljeni, u ovom slučaju potvrdni glasovi moraju biti većina u odnosu na negativne. To znači da pozitivni glasovi moraju biti premašeni za polovicu, a predviđeni sporazumi bit će sporazumi koji se odnose na raspuštanje udruge, izmjenu statuta, raspolaganje ili otuđenje imovine i naknade članovima predstavničkog tijela.

Prema utvrđenom Zakonu, kako funkcionira Upravni odbor unutar Udruge?

Upravni odbor je predstavničko tijelo zaduženo za provođenje postupaka u udruzi skupština i stoga će se njegove ovlasti općenito proširiti na sve vlastite akte koji doprinose svrsi udruge, pod uvjetom da to čine. ne zahtijevaju, u skladu sa Statutom, izričito odobrenje Generalne skupštine.

Stoga će rad predstavničkog tijela ovisiti o onome što je utvrđeno Statutima, sve dok nisu u suprotnosti sa Zakonom uspostavljenim prema članku 11. organskog zakona 1/2002, od 22. ožujka, kojim se uređuje pravo na udruživanje, koji uključuje sljedeće:

[…] 4. Bit će predstavničko tijelo koje upravlja i zastupa interese udruge, u skladu s odredbama i smjernicama Generalne skupštine. Samo predstavnici mogu biti dio predstavničkog tijela.

Da biste bili član predstavničkih tijela udruge, ne dovodeći u pitanje ono što je utvrđeno njihovim statutima, osnovni zahtjevi bit će: biti punoljetan, u potpunosti koristiti građanska prava i ne biti uključen u utvrđene razloge nespojivosti u važećem zakonodavstvu.

Što djeluje udruga?

Što se tiče funkcioniranja udruge, ovo mora biti potpuno demokratsko, što općenito znači u smislu skupštine, sa nizom specifičnih karakteristika za različite udruge, koje se određuju prema veličini skupštine njegovih partnera. , vrsta ljudi koji je čine, u skladu sa svrhom entiteta i općenito, prilagođavajući se potrebama udruge.

S druge strane, važno je shvatiti da su svi partneri u osnovi isti unutar udruge, zbog toga unutar udruge mogu postojati različite vrste pripadnosti, svaka sa svojim dužnostima i pravima. U tom slučaju, počasni članovi mogu imati glas, ali nemaju pravo glasa u odgovarajućim skupštinama.

Koji je primjenjivi zakon u skupštinama?

Udrugom upravlja nekoliko Posebni zakoni. Neka su od ovih pravila relativno stara i kratka.

Među tim zakonima su i Organski zakon 1/2002, od 22. svibnja, kojim se uređuje pravo na udruživanje, na dopunskoj osnovi. Tamo gdje izlaže, one ekstremne situacije koje možda nisu regulirane zakonom o unutarnjem rangu, a ako je to slučaj, bit će primjenjive na ono što je utvrđeno organskim zakonom.

U vrlo određenim slučajevima, poput onih koji se odnose na profesionalna ili poslovna udruženja, potrebno je uzeti u obzir da se mora postupati sa Posebnim zakonom i Organskim zakonom.

S druge strane, postoje i zakoni koji su generičke prirode, oni su primjenjivi na subjekte čiji je temeljni opseg djelovanja ograničen na jednu autonomnu zajednicu. Autonomna zajednica odnosi se na onu zajednicu koja je donijela zakone u tom smislu, nešto što se nije dogodilo u svim ostalim zajednicama.

Iz tog razloga odgovarajuće materijalno zakonodavstvo primjenjivo na neprofitne udruge može se organizirati u tri odjeljka koji su detaljno opisani u nastavku: 

  1. DRŽAVNI PROPISI.

  • Organski zakon 1/2002 od 22. ožujka kojim se uređuje pravo na udruživanje.
  • Kraljevski dekret 1740/2003 od 19. prosinca o postupcima koji se odnose na komunalna udruženja.
  • Kraljevski dekret 949/2015 od 23. listopada kojim se odobravaju propisi Nacionalnog registra udruga.

  1. REGIONALNI PROPISI

Andaluzija:

  • Zakon 4/2006, od 23. lipnja, o udruženjima Andaluzije (BOJA br. 126, od 3. srpnja; BOE br. 185, od 4. kolovoza).

Kanarski otoci:

  • Zakon 4/2003 od 28. veljače o udruženjima Kanarskih otoka (BOE br. 78, od 1. travnja).

Katalonija:

  • Zakon 4/2008, od 24. travnja, treće knjige Građanskog zakonika Katalonije, koji se odnosi na pravne osobe (BOE br. 131 od 30. svibnja).

Valencia:

  • Zakon 14/2008 od 18. studenoga o udruženjima Valencian Community (DOCV br. 5900, od 25. studenoga; BOE br. 294 od 6. prosinca).

Baskija:

  • Zakon 7/2007 od 22. lipnja o udruženjima Baskije (BOPV br. 134 ZK, od 12. srpnja; BOE br. 250, od 17. listopada 2011.).
  • Uredba 146/2008 od 29. srpnja kojom se odobravaju Propisi o komunalnim udrugama i njihovom protektoratu (BOPV br. 162 ZK od 27. kolovoza).

  1. POSEBNA PRAVILA.

Udruge mladih:

  • Kraljevski dekret 397/1988 od 22. travnja koji regulira registraciju udruga mladih

Studentske udruge:

  • Članak 7. organskog zakona 8/1985 o pravu na obrazovanje
  • Kraljevski dekret 1532/1986 koji regulira studentske udruge.

Udruge sveučilišnih studenata:

  • Članak 46.2.g organskog zakona 6/2001 od 21. prosinca o sveučilištima.
  • U pitanjima koja nisu bila obuhvaćena prethodnim zakonodavstvom, moramo se pozvati na Uredbu 2248/1968 o studentskim udrugama i Naredbu od 9. studenoga 1968. o pravilima za registraciju studentskih udruga.

Sportska udruženja:

  • Zakon 10/1990, od 15. listopada, o sportu.

Udruge očeva i majki:

  • Članak 5. organskog zakona 8/1985 od 3. srpnja koji regulira pravo na obrazovanje.
  • Kraljevski dekret 1533/1986 od 11. srpnja kojim se uređuju udruge roditelja učenika.

Udruženja potrošača i korisnika:

  • Kraljevska zakonodavna uredba 1/2007 od 16. studenog kojom se odobrava revidirani tekst Općeg zakona o obrani potrošača i korisnika i drugih dopunskih zakona.

Poslovna i profesionalna udruženja:

  • Zakon 19/1977, od 1. travnja, o regulaciji prava na sindikalno udruživanje.
  • Kraljevski dekret 873/1977 od 22. travnja o deponiranju statuta organizacija osnovanih Zakonom 19/1977, kojim se uređuje pravo sindikalnog udruživanja.

Dopunski propisi:

  • Zakon 13/1999, od 29. travnja, o suradnji za razvoj zajednice Madrida
  • Zakon 45/2015, od 14. listopada, o volontiranju (širom države)
  • Zakon 23/1998, od 7. srpnja, o međunarodnoj razvojnoj suradnji
Možda ste zainteresirani za: