Stiže nova presuda kojom se u radnom sporu zbog otkaza primjenjuje 'Zerolo' zakon. Socijalni sud Malage osudio je kompaniju da vrati kuhinjskog pomoćnika, otpuštenog samo dva dana nakon što je bio bolestan s posla zbog posjekotine na ruci. Sudija je sankciju opisao kao diskriminatorni čin prema bolesnom radniku, te je shodno tome proglasio ništavom, zbog čega je naložio kompaniji da ga vrati na posao sa istim pravima i isplati mu zaradu izgubljenu tokom rješavanja sukoba.
Kako kaže Alejandro García, advokat iz firme Rojano Vera Abogados, i advokat koji je branio slučaj, ovo je „relevantna“ presuda jer je jedna od prvih koja „riješava nevažeći otkaz radnika zbog toga što se privremeni invaliditet primjenom Zerolo zakona. Ovom presudom na događaje pre njenog stupanja na snagu primenjuju se i propisi koji su na snazi od jula 2022.
Diskusija i diskusija
Kako pokazuju činjenice rješenja, kompanija je otkaz obrazložila tvrdnjom da je radnik bio veoma problematičan i da se često žalio na svoj posao. Prema poslovnoj verziji, radnik je posjekao ruku tako što je nožem zabio radni sto usred svađe sa svojim menadžerom, zbog čega je prerezao tetive. Događaj koji je doveo do gubitka sa prognozom oporavka od 183 dana.
Dva dana kasnije operater je otpušten zbog teškog prekršaja. A u otpusnom pismu je pisalo: "Nema šanse da se razdražljivom bilo kome dozvoli da upotrebi nož da apsolutno ništa ne raspravlja, pogotovo kada nema ni razloga."
Nedostaju dokazi
Za sudiju, međutim, kompanija ne pruža dokaze koji podržavaju ovu verziju. S druge strane, "postoje čvrste indicije da je otpuštanje glumca u direktnoj vezi sa bolovanjem radnika zbog nesreće na radu pretrpljene dva dana ranije", ističe on u svojoj presudi.
Zapravo, ovaj zaključak proizilazi iz samog otpusnog pisma. U rješenju sud navodi da je prije Zerolo zakona slijedio doktrinu Suda pravde Evropske unije o privremenoj nesposobnosti i otpuštanju, prema kojoj „kako bi se bolest pripisala nesposobnosti posljedice diskriminacije u tretmanu pri raskidu ugovora, bilo je neophodno da privremena nesposobnost ponovo dobije trajni karakter i da se može izjednačiti sa diskriminacijom…”.
Međutim, stupanjem na snagu Zakona 15/2022, situacija zaslužuje još jedno čitanje. Kako kompanija nije u mogućnosti da pruži bilo kakve dokaze koji bi potkrijepili svoju priču, njena odluka predstavlja diskriminatorni čin prema bolesnom radniku, koji spada u spor iz člana 55.5 Statuta radnika i članova 2.6 i 26 zakona 15/2022. Poslodavac je taj koji mora uništiti pretpostavku diskriminacije, navodeći uvjerljive razloge koji opravdavaju isključenje. Nešto što se u ovom slučaju ne dešava.
Dakle, sudija prihvata da otpuštanje predstavlja diskriminatorni čin, jer se dogodilo samo dva dana nakon što je radnik otpušten. On dalje kaže da se kompanija ne može braniti na način na koji je radnik imao u trenutku nesreće. Štaviše, ni u jednom trenutku kompanija nije predstavila pouzdane dokaze i dokaze o ponašanju radnika, pri čemu je sudski organ morao da se fokusira na dopis u kojem je jasno da je razlog za otkaz privremeni odsustvo.
Prema mišljenju advokata Alejandra Garsije, "Biće mnogo kazni koje će primjenjivati Zerolo zakon kojim se proglašava ništavnost otkaza i mnoge druge koje će pojasniti da zahtjevi nisu neprihvatljivi." Prema njegovom predviđanju, to će biti "pitanje koje će stvoriti vjetar u leđa i Vrhovni sud će na kraju ujediniti doktrinu".
