Predsjednica Perua tvrdi da neće podnijeti ostavku i umotava se u Oružane snage i policiju

Na tiskovnoj konferenciji koja je trajala više od dva sata i koju su podržali ministri i čelnici oružanih snaga i policije, predsjednik Perua, Dina Boluarte, pojavio se ove subote kako bi prozvao rastuće glasine o ostavci i otkrio kongresu da odobrava napredovanje izbora.

"Kongres mora razmišljati i raditi prema zemlji, 83 posto stanovništva želi prijevremene izbore, stoga ne tražite izgovore da ne napredujete na izborima, glasajte prema zemlji, nemojte se skrivati ​​iza apstinencije", ustvrdio je Bolarte.

"U vašim je rukama, kongresmeni, da unaprijedite izbore, Izvršna vlast je to već ispunila podnošenjem zakona", dodao je šef države, u pratnji ministara, šefa Zajedničkog zapovjedništva Manuela Gómeza de la Torrea; i iz policije, Víctor Zanabria.

Jučer, u petak, Kongres je glasovao protiv prijedloga za odgodu izbora za prosinac 2023., u kojem je navedeno da administracija predsjednika Dine Boluartea i Kongresa završava u travnju 2024.

Boluarte je opisao situaciju koja je potresla zemlju otkako je došao na vlast 7. prosinca: "Tražio sam Crkvu kako bi ona mogla biti posrednik u dijalogu između nasilnih skupina i nas" i tako "biti sposobni bratski i uredno raditi unutar kanona zakona”, recenzirao je.

«Tražio sam Crkvu kako bi ona bila posrednik u dijalogu između nasilnih skupina i nas»

Dina Boluarte

predsjednik perua

"Ne možemo stvarati nasilje bez razloga, Peru nakon pandemije ne može stati, Peru nakon rata između Rusije i Ukrajine ima problema za rješavanje, kao što je slučaj s ureom", pojasnio je.

“Ove sukobljene skupine, koje nisu sve iz Perua, pitam: kakvu svrhu imaju zatvaranjem zračnih luka, paljenjem policijskih postaja, tužitelja, institucija pravosuđa? Ovo nisu miroljubivi marševi ili društveni zahtjevi”, primijetio je Boluarte.

Maltretiran mačizmom

Predsjednica je također ponovila raspravu na društvenim mrežama između analitičara i kreatora javnog mnijenja koji je pozivaju da podnese ostavku na predsjedničku dužnost, dok drugi traže da se odupre i ne napušta dužnost. Iz tog je razloga Boluarte odgovorila na ovu kontroverzu osudivši postojanje "mačizma" protiv nje iza glasova koji su pozivali na njezinu ostavku.

“Želim reći muškoj braći: NE mačizmu. Zašto sam ja žena, prva žena koja preuzima ogromnu odgovornost usred krize. Nema li pravo za žene da mogu s plemenitošću preuzeti ovu odgovornost koju mi ​​peruanski narod stavlja?” upitao je Boluarte.

Prema anketi Instituta za peruanske studije, provedenoj od 9. do 14. prosinca, 44 posto odobrava da je Pedro Castillo pokušao raspustiti Kongres. Od ovog svemira, 58 posto intervjuiranih je na jugu, a 54 posto u središtu. Osim toga, prema anketi, 27 posto odobrava Castillov menadžment.

Osoba prosvjeduje protiv plakata protiv predsjednika Dine Boluartea tijekom prosvjeda ispred Palače pravde u Limi.

Osoba je demonstrirala s natpisom protiv predsjednika Dine Boluartea tijekom prosvjeda ispred Palače pravde u Limi i

Dok je Boluarte držao tiskovnu konferenciju u Vladinoj palači, nekoliko metara dalje, šef antiterorističke policije (Dircote), Óscar Arriola, ušao je sa skupinom agenata, bez prisutnosti tužitelja, u prostorije Seljačka konfederacija Perua, osnovana 1947.

“Prema generalu Oscaru Arrioli, radilo se o 22 seljaka, koji su, prema njemu, bili in flagrante delicto terorizma, bez dokaza samo zato što su imali transparente, skijašku masku, a nije bio prisutan tužitelj koji bi im jamčio prava”, kongresnica rekla je za ABC.slijeva Ruth Luque.

“Tražio sam od Državnog tužitelja da dođe tužitelj, što je on i učinio i nadamo se da će postupak završiti bez hapšenja. Iza 'terruqueo' (akcije optuživanja nekoga da je terorist), ono što žele je posijati logiku da je prosvjed sinonim za terorizam”, zaključio je Luque.

“Izvanredno stanje ukida nepovredivost doma, ali ne ovlašćuje policiju da privodi građane bez razloga, a još manje suspendira procesna jamstva. Prostorije postaju demonstratori i funkcioniraju kao kuće i skloništa. Kako to krši normu?", rekla je ljevičarska kongresnica Sigrid Bazan za ABC, "pravi motiv policije je progon prosvjednika i zastrašivanje, to je diskriminirajući čin koji se mora odbaciti."