Na rubu neizbježne propasti nuklearnog sporazuma s Iranom i s novom opasnošću koju implicira ruska invazija na Ukrajinu, sile su ovog četvrtka nastavile prvu rundu multilateralnih pregovora s vladom Teherana, održane u Beču i u kojima su svi uključeni položaji stranaka. Iran se, dakle, odbija, sastao izravno s izaslanstvom Sjedinjenih Država, zbog čega služi kao posrednik Enriquea Mora, iz Europske unije, na čelu teške diplomatske misije spašavanja sporazuma iz 2015. Nakon prvog kontakta, I Washington i Teheran umanjili su izglede za stvarni napredak u ovom krugu pregovora, iako je šef europske vanjske politike Josep Borrell također pretpostavio da nema mjesta za velike nove kompromise.
Mora je održao odvojene sastanke s čovjekom kojeg je imenovao iranski režim, Alijem Bagherijem Kanijem, i s posebnim američkim izaslanikom za Iran, Robom Malleyem, koji je sa svoje strane putem Twittera objavio da drži svoja očekivanja "pod kontrolom". Bagheri Kani požalio se na ono što njegova vlada doživljava kao "malo fleksibilnosti" Washingtona i komentirao je da bi Bidenova administracija trebala "pokazati zrelost i ponašati se odgovornije".
Peticije Teherana
Otkako je Donald Trump napustio sporazum 2018. i ponovno uveo oštre sankcije, Teheran je kršio sporazum na razne načine, uključujući obnovu zaliha 60% obogaćenog urana koji je sada predmet velike brige međunarodne zajednice za odnose između Putina i iranske vlade . Nije iznenađujuće da je prvi posjet Vladimira Putina izvan bivšeg Sovjetskog Saveza nakon invazije na Ukrajinu bio onaj u srpnju prošle godine Ibrahimu Raisiju, iranskom predsjedniku. Putin se također susreo s ajatolahom Alijem Khameneijem, s kojim ima "bliske ili identične stavove", rekao je Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov. Khamenei je opravdao invaziju na Ukrajinu rekavši da bi "druga strana započela rat" da Rusija nije preuzela inicijativu. Šef iranske nuklearne industrije, Mohammed Eslami, potvrdio je u ponedjeljak da njegova zemlja sada može napraviti nuklearnu bombu.
Nakon nekoliko mjeseci neizravnih preliminarnih razgovora između Teherana i Washingtona, osim općih okvira pregovora, razgovore će jedino prekinuti zahtjev Teherana da Sjedinjene Države uklone Revolucionarnu gardu (IRGG) s popisa terorističkih organizacija. i odbijanje SAD-a da udovolji takvom zahtjevu. Borrell je predložio novi nacrt u srpnju, ali iranski odgovor je da je "Iran pokazao dovoljno fleksibilnosti i sada je na Bidenu da donese odluku". "Imamo vlastite prijedloge, poput postupnog ukidanja sankcija gardi", rekao je visoki iranski dužnosnik.
Druge sporne točke uključuju zahtjev Teherana da Washington jamči da nijedan američki predsjednik neće odustati od sporazuma u budućnosti, nešto što Biden nije bio u poziciji obećati jer je sporazum iz 2015. neobvezujući politički dokument. "Ako žele oživjeti pakt, moraju osigurati ekonomske koristi koje idu i nakon kraja Bidenovog mandata", dodao je iranski izvor, koji također tvrdi da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) povlači svoje izjave o nuklearnom radu Teherana , u kojem je prošle godine prigovorio da nije u potpunosti objasnio tragove urana koji su ostali neprijavljeni. Zapadna diplomacija kaže da će kongresni izbori u studenom otežati dogovor jer su i demokrati i republikanci oprezni prema paktu.
