Kremlj je prestanak isporuke ruskog plina Njemačkoj preko strateškog plinovoda Sjeverni tok 1 izravno povezao s međunarodnim sankcijama protiv Rusije. “Problemi s pumpanjem [plina] nastali su nakon sankcija zapadnih država. Nema drugog razloga za ove probleme", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, za kojeg je prekid opskrbe plinom "isključiva odgovornost Zapada, jer njegove sankcije sprječavaju održavanje plinske infrastrukture". "Upravo su te sankcije... dovele do situacije koju sada vidimo", inzistirao je u konferencijskom pozivu.
Peskov je također "kategorički" odbacio "nemilosrdne pokušaje" Zapada da "prebaci odgovornost i krivnju, lažno je prebacujući na Moskvu". »Zapad, u ovom slučaju Europska unija, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo, odgovoran je što je situacija došla do ove točke«, istaknuo je, sugerirajući da će onog trenutka kada se ukinu međunarodne sankcije, plinovod ponovno funkcionirati prikriveno Što. No, sve govori da, sa sankcijama ili bez njih, ništa neće biti kao prije.
Njemačka vlada poduzima do sada neslućene mjere, poput nedavno najavljene da posljednje nuklearne elektrane u zemlji u pogonu drži u rezervi do travnja, čiji je kraj bio predviđen za kraj godine. Unatoč činjenici da je jedan od članova "semafor koalicije", s kojom vlada kancelar Olaf Scholz, eko-pacifistička stranka Zeleni, koja je rođena i stasala boreći se za kraj nuklearne energije u Njemačkoj, Berlin ima upravo najavio ovu mjeru, koja utječe na posljednje tri atomske elektrane u zemlji. Vlada je podmetnula zaokret kao rezultat takozvanog "testa otpora" pod energetskom situacijom, koji će biti zadužena prezentirati ministru gospodarstva i zaštite klime, zelenom Robertu Habecku.
Njemački kancelar, Olaf Scholz, ostavio je otvorenom mogućnost produljenja postojanja posljednje tri elektrane na temelju rezultata ovih testova, a vladina koalicija imala je različite stavove po tom pitanju, i dok su Scholzovi socijaldemokrati pozvali na produženje ograničeno na nekoliko mjeseci, njihovi liberalni partneri odlučili su ih držati povezanima barem do 2024. Zeleni do sada nisu prepoznali da je potrebno produljiti život nuklearnim elektranama koje ionako nose samo 6% ukupne energije potrošnje, no dio ekološke stranke to već tjednima nije isključivao, upravo zbog nesigurnosti proizašle iz smanjenja opskrbe ruskim plinom.
Njemačka je od početka invazije na Ukrajinu uspjela smanjiti svoju energetsku ovisnost o Rusiji. Ako je u veljači 55% ukupnog uvoza plina dolazilo iz ovih plaćanja, sada taj postotak doseže samo 9%, nakon isporuka Norveške i Nizozemske. Naslage plina trenutačno dosežu 85% svog kapaciteta, što je razina za koju se očekuje da će biti dostignuta u listopadu, a prije studenog se želi doseći 95%, što se smatra neophodnim za jamčenje opskrbe tijekom cijele zime.
Francuska i Njemačka također su upravo postigle dogovor o opskrbi energijom ako je potrebno tijekom zime, kao što je najavio predsjednik Emmanuel Macron, koji je s druge strane doveo u pitanje moguću izgradnju plinovoda kojim upravlja Španjolska kako bi se suprotstavio smanjenju količine plina prema Rusiji u Europi. "Prekinut ćemo plinske veze kako bismo mogli opskrbljivati plinom Njemačku (...) ako joj treba solidarnost", a potonja će se pripremiti "proizvesti više električne energije i opskrbljivati [Francusku] u vršnim situacijama" potrošnje, rekao je.
