Ponovno aktiviranje od strane Vlade ideje o 'paktu o dohotku' kao prioritetu kako bi se spriječilo da inflacijska epizoda uzrokovana porastom cijena energije, a pogoršana ratom u Ukrajini, dovede do inflatorne spirale koja vodi do gospodarstvo blizu recesije također je oživjelo svoju ofenzivu protiv navodno pretjeranih profitnih marži poduzeća. Pitanje je još jednom uskočilo u državni diskurs suočen s neučinkovitošću Vladinih mjera za obuzdavanje eskalacije cijena, što se ponekad na indiciran način, ponekad eksplicitno, pripisuje otporu tvrtki da smanje svoje profitne marže. čak je zahuktao mjeru koju izvršna vlast namjerava pretvoriti u društvenu bandu za drugu polovicu godine: stvaranje trezvenog poreza na višak dobiti energetskih tvrtki.
Vlada uzima zdravo za gotovo da su tvrtke u energetskom sektoru povećale svoje profite u Španjolskoj zahvaljujući porastu cijena izvora energije, pa se čak i iz određenih sektora izvršni predsjednik Sánchez potiče da bude hrabriji i uključi se u to ukinuti fiskalni dodatak bankama ili također ograničenje dividendi koje tvrtke raspodjeljuju. Mjere su očito postavljene bez prethodne dijagnoze temeljene na podacima, dijelom i zato što su, suprotno onome što se događa s plaćama, informacije o poslovnoj dobiti "oskudne i nedovoljno homogene", kako priznaje glavni ravnatelj Instituta za ekonomske studije. , Gregorio Izquierdo.
Jedan od izvora koje ističe kao najpouzdanije za poznavanje ovih informacija je središnja bilanca Banke Španjolske, koja na tromjesečnoj bazi pritišće mišljenje stotina tvrtki različitih veličina i profila sektora kako bi se dobila ažurirana slika njihove financijske situacije. Posljednji podaci koje je institucija dobila iz tog izvora, a koje je Bank of Spain predstavila ovaj tjedan na zatvorenom sastanku u španjolskoj komori, donose frapantne zaključke. Prvi je da, kao što je slučaj s plaćama, poslodavci općenito primjećuju manje od inflacije, odnosno apsorbiraju trezveni utjecaj na svoje razmjere povećanja troškova proizvodnje i da općenito linije danas imaju čvršću ravnotežu nego imaju prije godinu dana.
No podaci koje je prikupila Bank of Spain govore više. Na primjer, da su tvrtke koje su imale veće profitne marže neposredno prije porasta inflacije najviše smanjile svoje viškove tijekom prošle godine, s prosječnim padom od 6%. Da su marže smanjene i kod tvrtki koje su najizloženije inozemnoj konkurenciji, dakle kod kompanija izvoznica, ali i kod onih koje su zbog rasta cijena energenata više pogođene troškovima proizvodnje.
Ova prva analiza koju je provela Banka Španjolske na temelju informacija koje je dostavilo oko 900 kompanija također je otkrila da su kompanije koje su povećale svoje profitne marže u usporedbi sa scenarijem od prije godinu dana uglavnom one koje imaju visoku razinu zaduženosti. imate više poteškoća da svoje financijske gubitke pokrijete većim brojem beneficija, odnosno imate ranjiviji financijski položaj i morate ga poboljšati kako biste zajamčili preživljavanje ili kako biste olakšali pristup financiranju. Gdje su se također povećale komercijalne marže u posljednjih dvanaest mjeseci? Pa, u tvrtkama koje imaju veće stope otvaranja radnih mjesta.
"Diskurs da tvrtke dižu svoje marže ne odgovara stvarnosti profita ne odgovara stvarnosti", rekao je generalni direktor Instituta za ekonomske studije, laboratorija ideja CEOE-a. "Ono što dostupne informacije govore jest da poslovne marže rastu u tvrtkama koje imaju relevantniji financijski rashod ili teret troškova rada." Izquierdo također naglašava da povećanje marži u poduzećima s visokim financijskim troškovima narušava sliku, jer oni smanjuju njihovu stvarnu dobit. "Ekonomska situacija ovih tvrtki gora je od onoga što pokazuju njihove profitne marže."
Povijest koju sadrže ovi podaci razlikuje se od one koju je izvijestila Vlada ili od one koju su izvijestili sindikati koji su započeli kampanju mobilizacije kako bi zahtijevali povećanje plaća koje bi nadoknadilo gubitak kupovne moći koju su akumulirali radnici u trenutnoj inflatornoj epizodi na temelju da marže tvrtki to dopuštaju. Jedan od argumenata koji navode je da ako je inflacija 10%, a subvencija plaća iz ugovora oko 2,5%, sve ostalo podižu tvrtke.
“Ne možemo zaboraviti da imamo poslovnu strukturu koju uglavnom čine mala i srednja poduzeća, imamo vrlo uske profitne marže, te da postoji i izražen sektorski profil zbog kojeg se situacija dosta razlikuje od jednog sektora do drugog.” , ističe glavni analitičar Španjolske komore Raúl Mínguez. Njegovu tvrdnju podupiru i podaci, oni koje donosi SAFE izvješće o financiranju poslovanja koje su izradile Europska središnja banka i Europska komisija iz tisuća tvrtki diljem Europe, a koji otkrivaju da je između listopada 2021. i ožujka 2022., odnosno na Na vrhuncu eskalacije inflacije, broj MSP-ova koji su smanjili svoje marže veći je za 27 bodova od onih koji su ih povećali.
Upravo u ovaj scenarij želi intervenirati Vlada, koja je zasad izgleda odlučila ograničiti svoje djelovanje na energiju i uvođenje novog poreza na svoju izvanrednu dobit. Nemate mnogo drugih opcija osim taksija. Privatne plaće mogu se ograničiti kolektivnim ugovorima, plaće i drugi javni prihodi poput mirovina državnim zakonom, ali ograničenje korporativne dobiti je složenije pitanje. "Ne postoji moguća intervencija, ali postoji sva samoregulacija, koja proizvodi i koja je puno zahtjevnija za sebe od proizvodnje drugih ambicija", kaže Raúl Mínguez, koji upozorava na rizike povećanja poreznih nameta tvrtkama u uvjetima visoke inflacije i pada gospodarske aktivnosti.
Vlada i društveni subjekti odlučili su zasad ostaviti pregovore o dogovoru o prihodima za mjesec rujan, ali ako se stručnjaci oko nečega slažu, to je da bilo kakav dogovor treba uključiti sve subjekte: plaće, dobit od poslovanja i javne prihode, uključujući mirovine
