Povećanje minimalne međuprofesionalne plaće za 2022. godinu, do iznosa od 1.000 eura mjesečno (u 14 isplata), podrazumijeva povećanje minimalnih osnovica doprinosa Općeg režima: točnije, minimalne osnovice na koju se primjenjuje postotak raznih socijalnih doprinosa u iznosu od 1.167 eura mjesečno (prethodni iznos je bio 1.050 eura). Također treba imati na umu da mjera ima retroaktivni učinak od 1. siječnja, što znači da tvrtke moraju izvršiti izvanrednu uplatu socijalnom osiguranju nepodmirenih neplaćenih naknada prošlog siječnja.
Nedostaci
Pa dobro, to je mjera koja je imala mnogo potpora, ali i klevetnika. U ovom slučaju, prozivaju glavne poslovne organizacije, povećanje minimalne plaće nosi nekoliko nedostataka, poput povećanja troškova po zaposlenom (prema izračunima CEOE-a bilo bi oko 1.500 eura). Prema ovom zakonu, povećanje u slučaju od 35% od 2019. godine je izbacivanje najslabijih radnika s tržišta rada i, u mnogim slučajevima, osuda sive ekonomije. No, posljedica je također jasna: ostvareno je povećanje dohotka iz socijalnog osiguranja zbog povećanja osnovice doprinosa povezanog s povećanjem minimalne međuprofesionalne plaće. Samo u konceptu troška doprinosa SEPE-u, primjerice, prikupit će se dodatnih 110,5 milijuna eura.
U tom slučaju svaka točka u kojoj se smanjuju minimalne osnovice doprinosa u Općoj shemi (ne računajući posebne sustave) tražit će dodatnu naplatu, zbog čega je potrebno procijeniti da povećanje doprinosa moraju platiti poduzeća u slučaj zaposlenih radnika.
Dakle, izvješće koje je pratilo nacrt kraljevskog dekreta sada je odobrilo utjecaj povećanja osnovice doprinosa na doprinose za osiguranje u jednoj točki u svakom od sustava: u Općem režimu procjenjuje povećanje prihoda za svaku točku u 33,06 milijuna eura, što je pomnoženo s 3,6 (povećanje je 3,6%), dovodi do 119 milijuna. Dodano: 11,9 milijuna iz poljoprivrednog sustava; 10,9 milijuna ljudi zaposleno u domu; 63,1 milijun inkasanata službi za zapošljavanje i 15,4 milijuna posebnih ugovora. Ukratko, obračunata je dodatna naplata za prihode od socijalnih doprinosa od 220.400,00 eura.
Osim toga, povećat će se osnovice doprinosa radnika, znatno će se povećati plin u mirovinama, kao i uvoz ostalih naknada i mirovina (kao što je trajna invalidnost) proizašlih iz zaštitnog djelovanja socijalnog osiguranja. U konkretnom slučaju umirovljenja, za izračun regulatorne osnovice, moraju se navesti osnovice doprinosa za socijalno osiguranje u godinama prije napuštanja radne djelatnosti, zbrajanjem osnovice doprinosa i dijeljenjem s 350 Tijekom prethodnih 300 mjeseci uzročnom događaju.
prednost
Uz to, u obzir ćemo uzeti i druge pozitivne učinke na javnu blagajnu: s jedne strane utjecaj na SEPE subvencije za nezaposlene (primjerice, subvencije za osobe starije od 45 godina s obiteljskim obvezama i za osobe starije od 52 godine). starosne dobi, odnosno izvanredne subvencije za nezaposlenost, imaju kao uvjet za mogućeg korisnika nedostatak prihoda veći od 75% minimalne plaće, za koje bi povećanje značilo otvaranje raspona za pristup većem broju ljudi); s druge strane, favorizirat će se i prihodi od Porezne uprave za obustave rada po osnovu poreza na dohodak. Opća osnovica je viša i, osim toga, u mnogim slučajevima isključuje vrstu koju treba primijeniti (postotak plaće koji se odbija), prelazeći na sljedeći razred doprinosa.
Što se tiče rashoda, posljedice povećanja SMI-a na ekonomsku potrošnju će se razlikovati ovisno o tome uzrokuju li subvencije ili mirovine, budući da osnovica doprinosa intervenira na vrlo različit način u različitim službama socijalnog osiguranja, s izravnijim u slučaj naknada za privremenu nesposobnost, rođenje i zbrinjavanje maloljetnih osoba (majčinstvo, očinstvo), rizik tijekom trudnoće i dojenja, ovisno o tome jesu li ti radnici izvršili uslugu ili ne.
Ukratko, zagovornici povećanja minimalne plaće tvrde da će to imati reperkusije s drugim prednostima:
– Povećanje kupovne moći radnih ljudi (jer im raste nominalni dohodak).
– Povećanje agregatne potražnje za domaćom potrošnjom (veća je kupovna moć).
– Oporavak zaposlenosti i proizvodnje.
– Jačanje položaja radnika, smanjenje poteškoća kako bi mogli pregovarati o svojim plaćama (instrument za suzbijanje radne eksploatacije).
– Ograničenje privremenog zapošljavanja: poslodavci su skloniji dugoročnom održavanju radnika u koje su uložili više kapitala (i imaju veću plaću).
– Preraspodjela prihoda poduzeća, bez većeg fiskalnog napora. Sredstva za pokrivanje povećanja plaća dolazila bi iz dobiti poduzeća
