Sud je odbio zahtjev za otkaz radniku smatrajući da nakon njegova dragovoljnog odustajanja ako postoji šteta za tvrtku, budući da je želju za poništenjem odluke o odlasku iz tvrtke priopćio kada su ostala samo dva dana za završetak mjesec dana otkazni rok. Sud ima u vidu da je trgovačko društvo objavljivanjem oglasa provelo selekcijski postupak objavom ponude za posao te je u konačnici odabralo osobu s kojom je sklopilo ugovor o radu.
Mnogo je sudskih očitovanja o mogućnosti da radnik koji daje otkaz može povući svoju odluku i o njezinim učincima, a u ovom slučaju posebnost je da je prije promjene rasporeda koji je radnik uživao (različit od onog ostalih) osoblja jer su mu njegovi zadaci u IT odjelu dopuštali veću fleksibilnost) i bez da je osporio poslovnu odluku, ograničio se na obavijest o svojoj odluci o prouzročenju dragovoljnog odlaska, ne navodeći razlog i ne tražeći nikakvu naknadu.
Radnik je tvrtki dao otkazni rok od mjesec dana, no dva dana prije njegova završetka opet je mailom priopćio odluku da poništava zahtjev za dobrovoljni odlazak. Ono o čemu se raspravlja u ovom postupku je učinkovitost koja se može dati ovoj dobrovoljnoj odluci priopćenoj prije isteka roka obavijesti.
Kako je objašnjeno u rješenju, odluka o prouzročenju dragovoljnog odlaska ukinuta je prije isteka roka za obavijest, odnosno prije nego što je pravomoćna, pa radnik žurno podnosi tužbu jer tvrtka nije pristala na njegovo povlačenje.
S tim u vezi, Vrhovni sud je smatrao da nakon što je volja za raskid ugovora primljena i prihvaćena, a priori opoziv nije izvediv ako ga tvrtka ne prihvati, jer je otkaz već usavršen prihvaćanjem poslodavca. Naime, otkaz je gasilna radnja koja proizvodi prestanak učinaka radnog odnosa, a opoziv je uključivao rekonstrukciju veze koja zahtijeva natjecanje volja.
upozorenje
No, stvar je komplicirana ako postoji obavijest. Budući da se izvanredni učinci odustajanja razlikuju do isteka određenog vremena, tako da se ugovor u međuvremenu može mijenjati, pa čak i poništiti iz drugog razloga. U tim slučajevima otkaz radi iu korist poslodavca i u korist radnika, pa stoga mogućnost ispravljanja prvotne odluke mora zaslužiti stanovitu potporu koju Vrhovni sud stavlja u načelo očuvanja pravnog posla i u načelu dobre vjere iu kojem se mora ocijeniti hoće li prihvaćanje opoziva radnika naštetiti društvu ili trećoj osobi.
Pa, u ovom slučaju, Sud razumije da je povlačenje radnika štetno za tvrtku i iako predugovor nije ugovor o radu kao takav, on stvara obvezu za obje strane da ga sklope, zbog čega je Odluka tvrtke da ne prihvati povlačenje je zakonita i zahtjev se mora brzo odbaciti.
