Šta je zadruga?
Una zadruga se odnosi na autonomno udruženje koje sačinjava grupa ljudi dobrovoljno ujedinjenih kako bi se osnovala organizacija sa promjenjivim kapitalom, demokratskom strukturom i upravljanjem, gdje ljudi koji je čine imaju zajedničke interese ili društveno-ekonomske potrebe i koji također obavljaju poslovne aktivnosti u službi zajednice, generirajući ekonomske rezultate za partnere , nakon što se pobrinu za odgovarajuće fondove zajednice.
U zadruzi svi članovi imaju ista prava, kao i iste odgovornosti u budućnosti društva. Iz tog razloga imovinu dijele svi partneri, ali ona nije nasljedna ili prenosiva, osim ako jedan partner odluči odustati, a ne drugi. Svaki član ima slobodu donošenja odluka pojedinačno u zadruzi, međutim odgovornost se preuzima kolektivno, iako ograničena, što znači da ne bi trebala utjecati na ličnu imovinu svakog člana u slučaju bankrota.
Svaka zadruga utvrđuje statute koje treba slijediti i minimalni kapital koji svaki član mora uložiti. Kako se radi o demokratskom upravljanju, svi partneri imaju jednaku težinu bez obzira na njihov doprinos. Pored toga, zadruga je društvo koje ima socijalne, porezne, radne i računovodstvene obaveze, baš kao što bilo koja kompanija želi ostvariti beneficije i čija je razlika u organizaciji.
Kako je organizovano zadružno društvo?
U principu, zadruge su društva koja se formiraju od grupa ljudi koji odlučuju svojom voljom i slobodnim članstvom u gore opisanim terminima, integracija ili društvo zasniva se na dijeljenju istih ciljeva radi provođenja aktivnosti u ekonomske i socijalne svrhe.
Unutar njegovog imena riječi moraju uvijek biti uključene "Zadružno društvo ili S. Coop", koji naglašava naziv vašeg preduzeća. Da bi bila zakonski konstituisana, to mora biti učinjeno javnim aktom i jednom upisano u Registar zadruga stiče pravni subjektivitet. Ovaj registar ovisi o Ministarstvu rada, migracija i socijalne sigurnosti. Treba napomenuti da nakon što je registracija izvršena u Registru, postoji maksimalan period od jedne (1) godine od datuma registracije da započne svoju ekonomsku aktivnost u skladu sa svojim utvrđenim statutima.
Važno je napomenuti da nijedno zadružno društvo ne može steći ime identično imenu drugog već postojećeg. Činjenica uključivanja u denominaciju koja se odnosi na klasu zadruga nije dovoljan razlog da se utvrdi da u denominaciji ne postoji identitet. Takođe, zadružna društva ne mogu usvajati obmanjujuća ili obmanjujuća imena u odnosu na njihov opseg, korporativnu svrhu ili klasu ili sa drugim vrstama entiteta.
Niti drugi privatni subjekti, društvo, udruženje ili individualni preduzetnik ne mogu koristiti izraz zadruga ili u skraćenici Coop., Niti bilo koji drugi sličan izraz koji dovodi do zabune, osim ako je povoljan izvještaj Vrhovnog vijeća zadruge.
Koja su tela koja čine zadružno društvo?
Zadružno društvo čine sljedeća tijela:
* Generalna skupština: Njegov glavni cilj je donošenje glavnih odluka, a provodi se kroz sastanak sa svima onima koji čine zadrugu, čiji su glasovi pojedinačni u odnosu na odluke podnesene na glasanje.
* Upravno vijeće: On je zadužen za upravljanje i zastupanje zadruge, to je poput upravnog odbora koji je dio dioničkog društva. Opšte smjernice utvrđuju se putem upravnog vijeća.
* Intervencija: Sastoji se od revizora koji su nadzornici rada koji provodi Upravno vijeće, njihova glavna funkcija je nadgledanje i revizija računa zadruge.
Koji su postojeći tečajevi suradnje?
Zadružna društva svrstana su u dva, ona koja mogu biti prvog stepena i ona drugog stepena.
1) Zadružna društva prvog stepena: To su zadruge koje moraju biti osnovane s najmanje tri partnera, fizičkim ili pravnim osobama. Prema Zakonu o zadrugama iz 1999. godine, klasifikovane su prema glavnim tipovima navedenim u nastavku:
- Zadruga potrošača i korisnika, odgovorna za zaštitu prava i pristup kvalitetnim proizvodima.
- Stambena zadruga, čija je glavna funkcija pristup članovima samopromociji stanova radi postizanja pristupačnih cijena.
- Poljoprivredno-prehrambene zadruge posvećene su komercijalizaciji proizvoda koji se odnose na poljoprivredne i stočarske aktivnosti.
- Zadruge za eksploataciju zemlje u zajednici takođe su zadužene za primarni sektor, gde su proizvodni resursi uobičajeni aspekt.
- Uslužne zadruge su one osnovane za pružanje usluga članovima u svim aspektima.
- Morske zadruge su one posvećene ribolovnim aktivnostima koje su povezane sa proizvodnjom ili prodajom njihovih proizvoda.
- Transportne zadruge su one koje su posvećene sektoru drumskog prevoza radi grupiranja različitih kompanija, fizičkih ili pravnih lica, u cilju traženja veće koristi i boljih usluga u svojoj delatnosti.
- Cooperativa de Seguros, njegova je funkcija pružanje usluga osiguranja članovima.
- Zdravstvene zadruge su one koje svoju djelatnost obavljaju u zdravstvenom sektoru.
- Nastavne zadruge su one koje se formiraju radi razvijanja nastavnih aktivnosti.
- Kreditne unije su one koje su osnovane da zadovolje potrebe članova i trećih strana u pitanjima finansiranja.
- Udružene radne zadruge.
2) Zadružna društva drugog stepena: Poznate su pod nazivom "Zadruge zadruga", moraju biti osnovane s najmanje dva partnera koji moraju pripadati zadrugama prvog stepena.
Koji zakoni regulišu osnivanje zadruge?
Trenutno su zadruge regulisane različitim autonomnim zakonima o zadrugama. U Španiji je zakon koji regulira formiranje i funkciju zadružnog društva državni zakon 27/1999 od 16. jula o zadrugama, kojim se utvrđuje da zadružna društva koja svoju zadružnu aktivnost provode na teritoriji nekoliko autonomnih zajednica ili koja imaju svoju zajedničku aktivnost uglavnom su obavljali u gradovima Ceuta i Melilla.
Šta bi trebalo da bude domicil zadružnog društva?
Zadružna društva moraju imati sjedište na teritoriji španske države i u okviru kompanije, po mogućnosti na mjestu gdje obavljaju aktivnosti sa partnerima koji je čine ili centraliziraju njihovo administrativno upravljanje i poslovno upravljanje.
