PRATITI
Španija je oduvijek povjeravala svoju štednju depozitima; bilo po viđenju (tekući računi) ili oročeno. Proizvodi sa velikom likvidnošću, vrlo sigurni i, u to vrijeme, čak i profitabilni. Sada je prinos banaka nula, pa čak i negativan u određenim slučajevima... ali to će se promijeniti u kratkoročnom srednjem roku. Banka će ponovo platiti ovu štednju.
Krajem februara 2022. godine, prema podacima Banke Španije, domaćinstva su imala više od 960.000 miliona eura depozita, većinom na tekućim računima. Kompanije, još 305.411 miliona, takođe uglavnom na vidiku. Svaki put su brojke veće, ali je njegova konfiguracija drugačija u odnosu na prije nekoliko godina, jer su u prethodnoj krizi najviše kvarili, ponekad, oročeni a ne depoziti po viđenju, a sada je obrnuto.
Zašto su oročeni depoziti bili toliko interesantni u prvoj deceniji 2000-ih? Za osiguranje koje su dali i za naknadu koju su dali. Ovi terminski proizvodi su prijavili više od 5% povrata domaćinstvima (podaci iz oktobra 2008.) i više od 4.7% kompanijama. Onda su ciglana kriza i finansijski debakl stali na sve to.
Evolucija zainteresovanih strana
depozita
domovi
Položite svoj vid
domovi
oročeni depoziti
ponderisana prosječna stopa
Kompanije
Depoziti po viđenju
Kompanije
oročeni depoziti
ponderisana prosječna stopa
Izvor: Banka Španije / ABC
Evolucija zainteresovanih strana
depozita
domovi
Položite svoj vid
domovi
oročeni depoziti
ponderisana prosječna stopa
Kompanije
Depoziti po viđenju
Kompanije
oročeni depoziti
ponderisana prosječna stopa
Izvor: Banka Španije / ABC
Evropska centralna banka (ECB) odlučila je djelovati tako što će iz godine u godinu preplaviti tržišta likvidnošću. Referentna kamatna stopa dovela ju je do 0%, gdje je još uvijek, i koja je općenito poznata kao cijena novca jer je to ono što banke košta da pozajme od supervizora; tip depozitnog kredita – ono što ECB naplaćuje bankama za deponovanje viška likvidnosti na njen račun – stavio je negativan na -0,5%. Novac je postao bezvrijedan.
U ovom scenariju, koji se i dalje nastavlja, banke nisu bile u mogućnosti da plate ono što su uplatile za depozite i tokom godina su potopile svoju profitabilnost. Za depozite sada stanovništvu plaćaju, kako po viđenju, tako i oročenim, između 0.01% i 0.04%. Kod kompanija je slika još gora: tekući računi imaju prinos od 0,02%, a oročeni proizvodi su na -0,19%. Odnosno, kompanije i institucionalni klijenti se čak i naplaćuju za prihvatanje njihovih depozita.
Banke nikada nisu naplaćivale domaćinstvima da čuvaju svoj novac, ali je to scenario koji je u više navrata usađen u ovaj sektor. Konačno, banke to nisu učinile zbog troškova reputacije i gubitka klijenata koje bi to moglo dovesti do toga.
Realnost je da se banke godinama žale na proširenje akomodativne politike ECB-a. U sektoru čuju da je u prethodnoj krizi Mario Dragi, kao predsjednik supervizora, morao donositi vanredne odluke, ali i potiče da se situacija što prije normalizira. Morala je doći najveća inflacija u posljednjih nekoliko decenija da bi se to dogodilo. ECB Christine Lagarde sada konačno razmišlja o podizanju kamatnih stopa, nakon što okonča programe otkupa duga, kako bi obuzdala povećanje cijena. To će se dogoditi od jula, s obzirom na izjave članova Upravnog vijeća, iako bi prvo povećanje moglo biti odloženo do kraja godine. A rast stopa ide u prilog bankarskom poslovanju, jer novac opet ima vrijednost, ali i štediše, tvrde finansijski izvori, jer je štednja godinama kažnjavana. Ne radi se toliko o traženju finansijske kontrakcije, koliko o zaustavljanju ekspanzije posljednjih godina i normalizaciji situacije, kako ukazuju u bankarskoj uniji.
ECB ohrabruje tržište
Tako tržište već diskontira da će u narednim mjesecima doći do povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a - na vidiku su, na primjer, bankarske cijene, euribor koji se vratio na pozitivnu vrijednost... -, a to navodi subjekte da se pripreme njihove bilanse za ono što dolazi. Odnosno, povećanje naknade koje se nudi svojim klijentima za depozite, ali i povećanje cijene kredita, što bi podrazumijevalo određeno pooštravanje pristupa likvidnosti kompanijama i porodicama.
Finansijski izvori potvrđuju da će banke ponovo nadoknađivati depozite, ali i da će povećati cijenu kredita. Svjesni smo da postoji anomalija i da je kasno da se riješimo užasa pojedinaca i kompanija. Međutim, to ne znači da će se odmah postići kamatna stopa od 5% koja je data 2008. Povećanje će biti postepeno u skladu sa odlukama ECB-a, a uzimajući u obzir maržu koju svaki entitet ima.
U ovom slučaju, konsultovani izvori ističu da bi se rat koji je već vodio za hvatanje hipoteka mogao prenijeti i na hvatanje srednjoročnih depozita, iako je to bostan koji tek treba da se otvori.
