Luis Martínez Fernández: O se tagata suʻesuʻe mai le

O se tagatanuu o Valles de Luna, aemaise lava o le tamai taulaga matagofie o San Pedro de Luna, lea na fanau ai o ia ma faaaluina ai uluai tausaga o lona talavou (1929), Luis Martínez Fernández, fomai o le Sacred Theology, na maliu i le aso 9 o Aperila. o Pope Francis, polofesa i le Theological University of Northern Spain (Burgos), sui atoatoa o le Royal Association of Knights of the Monastery of Yuste ma le Royal Association of Knights of King Fernando III, colonel o le General Military Corps, chaplain of le Casa de León (i Madrid) ma le faifeʻau o faʻalapotopotoga faʻalelotu eseese. O le mea ua ta’ua muamua, e tatau ona faaopoopo atu e faapea, mo le sefululima tausaga sa ia umia ai le tulaga o le failautusi aoao o le Episcopal Commission for the Doctrine of the Faith, ma i nei galuega uma e tatau ona ia faaopoopo i ai lana galuega taua o se tusitala, tusisolo, musika, faia'oga ma le galulue fa'atasi o fa'asalalauga eseese. I le isi itu, o lona tu'inanau tele, e ese mai i le avea ma se ositaulaga fa'aa'oa'o, o le manatu fa'alelotu. O ia o le tagata muamua na manaʻo, i le feagai ai ma le eseese ma o nisi taimi o le tele o talitonuga faʻalotu, se 'Tula o le talitonuga'. Ma na ia atiina ae lenei manatu mo le tele o tausaga i totonu o le 'Theological Weeks of León', lea na ia faatulagaina ma pulefaamalumalu ai mo le silia ma le sefulu tausaga. I totonu o na 'vaiaso' na aliaʻe mai ai lana tusi sili 'The Statute of Theology'. O ia foi o le tusitala o le 'Corona de Gloria', o se suʻesuʻega mataʻina o le alofa tunoa o le Virgin Mary, 'Dictionary of Theology', o se galuega e le mafaafitia 'sili ona faʻatau' i lena taimi, 'Meditation on the Eucharist. ' ma le 'The Legal-Theological School of Salamanca', su'esu'ega tulaga ese o le manatu o Vitoria, Laínez, Soto, Sepúlveda ma isi tagata fa'alelotu fa'alelotu. I le avea o se tala manaia, ia manatua na auai le Perenise o Sepania i lena taimi, o Don Juan Carlos de Borbón, i le faitauga o le suʻesuʻega o aʻoaʻoga muamua. E lei manao lava Lui e sili atu nai lo o ia; sa le fiafia o ia i le ie ma le mamalu puupuu. Sa filifilia o ia mo le tofi o au epikopo eseese, ae sa ia manao i taimi uma e alu saoloto i ona fanua i le Malo o León, lokaina o ia i lona olo nifo elefane ma tusi mea laiti o le olaga; tusi e uiga i poplar sa'o o lona tamai taulaga; pese, pei o fatusolo moni, le alofa tunoa o Jara, lavender, thyme ma le arabesques o 'le Leonese trout'. O iina, i totonu o le Taufusi tele o le Barrios de Luna, o ona vai, mo le manuia o le alualu i luma, i se tasi aso na faʻaumatia ai le faʻafanua moni o lona moomoo mo se taulaga laitiiti, faitau itulau o lona puʻupuʻu, na ia faʻamoemoe, e pei ona i ai, o le pepelo. mamalu o le fa’atauva’a tagata. E aunoa ma se masalosalo, ou te talitonu o i tatou o ana uo i lena Tina o le Atua, o le na pese i ai i se leo e tasi, o le a afio mai e taitai o ia i le afioaga o le Tama Faavavau.