Ua maua e saienitisi se iniseti fou e maua i La Gomera

La Gomera i aso nei ua faʻaopoopoina se ituaiga faʻamaʻi fou, o se ituaiga o iniseti tulaga ese i le motu ua maua e le saienisi. Ua fa'asalalau e le tusi fa'asaienisi 'Zootaxa' le mauaina o se ituaiga fou ma fa'agata o le 'leafhopper' po'o le la'au mai le Canary Islands.

E tusa ai ma faʻamatalaga mai le Institute of Natural Products and Agrobiology of the CSIC, o le 'Morsina gomerae', na faia i La Gomera i le taimi o faʻataʻitaʻiga o se poloketi suʻesuʻe na taʻitaʻia e Brent Emerson, mai le Institute of Natural Products and Agrobiology of the CSIC ( IPNA-CSIC).

E a'afia i le 'āiga o 'leafhoppers', e pei ona masani ai, o iniseti laiti o lo'o iai i le vaega o homopterans e masani ona ola i luga o la'au, vao ma la'au, e 'ai i le sua e ala i le pipii o latou gutu fa'atusa i totonu o le la'au. tissues. , mauaina se tusi mai le IPNA.

O le entomologist Vladimir Gnezdilov mai le Russian Academy of Sciences, o se taʻutaʻua faʻapitoa i homopterans, na vave ona iloa o loʻo latou feagai ma se ituaiga e le masani ai, ma i le galulue faʻatasi ma tagata suʻesuʻe Heriberto López ma Daniel Suárez, uma mai le IPNA-CSIC, na latou amataina le suʻesuʻega. morphology o fa'ata'ita'iga e fa'ailoa i le faasaienisi.

O le taunuuga o la latou galuega o loʻo aoina i le tusiga 'Aiga Nogodinidae (Hemiptera: Fulgoroidea) mai le Canary Islands, faʻatasi ai ma le faʻamatalaga o se ituaiga fou o le ituaiga Morsina Melichar, 1902', lea o uiga morphological o faʻataʻitaʻiga na puʻeina mai Lenei. se ituaiga fou ma pu'e ni ata o foliga ma le nofoaga o lo'o ola ai.

O faʻataʻitaʻiga o loʻo maua i La Hoya, o se siʻosiʻomaga i San Sebastián de La Gomera o loʻo faʻaalia i le tele o fanua faʻatoʻaga tuʻufaʻatasia ua pala ma o laʻau e ono mafai ona toe faʻaleleia e ia lava.

O lenei tamai homopteran na aoina mai laau toto o tabaibas, verodes, balos ma daisies mai lea nofoaga, sei vagana ai e sili atu ona tufatufa atu i vaega eseese o le motu i nofoaga tutusa.

E le afaina ai le nofoaga

O nisi ituaiga o homopterans e mafai ona avea ma faʻamaʻi o laʻau o loʻo latou nonofo ai, aemaise lava i le tulaga o meaola faʻalavelave, lea e masani ona maualuga le faitau aofaʻi o tagata ona o le leai o ni fili faʻanatura, ae e le o le tulaga lea. 'Morsina gomerae', o se ituaiga o meaola fa'ato'aga ma le tele o fa'ata'ita'iga e maualalo foliga, ua fa'atupuina i luga o La Gomera mo le faitau afe o tausaga e aunoa ma le afaina tele o ituaiga laau toto a'o ola ma, masalo, ua tu'ufa'atasia lelei i totonu o le loka trophic. o lo latou nofoaga.

'Morsina gomerae' o le ituaiga muamua lea o Morsina o lo'o fa'amatalaina i le Canary Islands ma o le ituaiga muamua o le aiga 'Nogodinidae' o lo'o ta'ua mo lenei atumotu, lea e numera 16 i le lalolagi atoa o lenei ituaiga o la'au. I totonu o le tusiga lolomi, fai mai le au suʻesuʻe o le 'Morsina gomerae' e foliga tutusa ma le 'Morsina ainsefra' mai Algeria, ae o ona apaʻau ma itutino o tama o loʻo iai ni eseesega iloga i o latou foliga ma fua. O le ituaiga Morsina e patino i le auquenorhynchos, o se vaega o homopterans laiti suʻesuʻeina i le Canary Islands.

O le galuega na faia e Heriberto López ma Daniel Suárez, mai le IPNA-CSIC, faatasi ai ma Pedro Oromí, mai le Iunivesite o La Laguna, o loʻo atinaʻe i le galulue faʻatasi ma tagata faʻapitoa faʻavaomalo i nei homopterans o loʻo maua mai ai faʻamanuiaga sili e pei o lea ua lomia nei e ' Zootaxa', ma fa'aalia ai le mana'omia o le fa'alolotoina o le malamalama o nei iniseti i le atumotu.