SLIJEDITI
Dobro gospodarene, naše šume veliki su izvor bogatstva, kao što su uvijek bile. Od tada će ih biti još više jer nove tehnologije otvaraju novi horizont mogućnosti za poboljšanje šumskih resursa i postizanje proizvoda visoke dodane vrijednosti koji koegzistiraju s tradicionalnim poboljšanjima. Na taj način šume mogu postati prava ekonomska i ekološka pluća, dajući život lokalnim zajednicama i pomažući u uspostavljanju stanovništva.
Uz korištenje drva za gradnju i namještaj, papirnati materijal i karton, kolekciju garnitura, ekoturizam... pojavljuju se inovativne inicijative. Na primjer, već je dobio prozirno drvo koje bi moglo biti kandidat za zamjenu stakla i plastike ili otpornog drva kao što je za izgradnju višekatnica.
Tkanine poput liocela, slične viskozi, od vlakana eukaliptusa i breze, izrađuju veliki modni divovi poput Inditexa i H&M-a. S otpadom iz različitih procesa obrade drva, generirat će se biomasa koja će opskrbljivati toplinom četvrti u nekim gradovima na planetu. Prozirna nanoceluloza počinje se dokazivati čak iu karoserijama automobila. Japanska tvrtka Sumitomo Forestry u suradnji sa Sveučilištem Kyoto razvija ono što će biti prvi drveni sateliti na svijetu. Da ne spominjemo atraktivna ulaganja koja šume imaju kao ponore ugljika za velike korporacije koje moraju smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova.
potencijal
Čini se da je budući potencijal naših šuma beskonačan. "Procjenjuje se da bi potencijal šumskih resursa u Španjolskoj udvostručio, pa čak i utrostručio gospodarstvo i zapošljavanje koje naše šume sada stvaraju", rekao je Jesús Martínez, inženjer šumarstva u FMC konzultantskoj tvrtki za šumarski inženjering. Mora se uzeti u obzir da šumski prostori zauzimaju više od polovine površine naše zemlje. Točnije, 55%, prema Državnoj inventuri šuma. A šumovito područje čini gotovo trećina našeg teritorija (29%).
Trećinu površine naše zemlje čine šumovita područja
Dobra polazna točka za stvaranje novih poslovnih prilika u onome što se naziva šumska bioekonomija, koja "pokušava vrednovati i dati vidljivost resursima koji dolaze iz šuma kako bi se promijenili u održiviji ekonomski model", objasnila je Carmen Avilés, profesorica poslovanja. Organizacija na Politehničkom sveučilištu u Madridu. Ovaj subjekt zajedno s različitim upravama i institucijama sudjeluje u Laboratoriju za urbano šumsko gospodarstvo (Urban Forest Innovation Lab). naših šumskih resursa, moramo pokušati izgraditi lokalno gospodarstvo satkano od šuma Cuence, jednog od europskih gradova s najvećim šumskim područjem: 55.000 hektara obraslih drvećem. “Kroz ono što ove šume proizvode, promiču se čak i poduzetničke inicijative koje ponekad trebaju dodatna istraživanja i izradu prototipova. To se radi u laboratoriju Politehničkog sveučilišta u Madridu i također na Sveučilištu Castilla-La Mancha”, komentira profesor.
Tako je malo po malo, zajedno s velikom tradicionalnom španjolskom drvnom industrijom, oko šumskih masa procvjetalo novo tkivo inovativnih tvrtki, u kojima također surađuju tehnološki i istraživački centri. „Sada se radi o stvaranju prihoda i novim namjenama i uslugama koje omogućuju održavanje šuma na održiv način. Ova nova linija korištenja šumskih resursa je fantastična jer ćemo omogućiti proizvodnju visokovrijednih proizvoda i brinuti se o šumama”, rekao je Francisco Dans, direktor Galicijske šumarske udruge. To je jedna od organizacija koja okuplja Konfederaciju udruga šumara Španjolske (COSE). “Mi smo dva milijuna vlasnika šuma. Nešto više od 60% šumskog teritorija je privatno”, dodaje.
Nove aplikacije
Drvo je glavni ulazni tok šume. Održiv je, može se reciklirati i biorazgradiv. “To je strateški resurs. Glavni cilj je iskoristiti sve prednosti stabla”, cijeni Dans. Nešto u čemu je napravljen veliki napredak. Uključeni su “tradicionalni proizvodi koji su mnogo napredniji s novim tehnologijama, kao što je unakrsno laminirani materijal (CLT) koji omogućuje proizvodnju panela, površina, zidova, ploča… i na taj način izgradnju višekatnica. Prije je drvo bilo ograničeno na obiteljske kuće, civilne objekte i industrijske zgrade”, objasnio je Jesús Martínez. Mnogo održiviji materijal s nižim ugljičnim otiskom od sadašnjeg betona.
Sama biomasa šume (grane, ostaci rezidbe, tanka stabla), peleti (ostaci aglomerirane piljevine) i ostaci iz procesa transformacije drva nude nova energetska poboljšanja, uz proizvodnju topline i električne energije u centralnoj električnoj energiji biomase. “Na primjer, pirolizom se biomasa pretvara u biougljen, biougljen s mnogo primjena. Koristi se za dekontaminaciju rijeka ili ispusta tvorničkog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda,” kaže Juan Pedro Majada, direktor Asturias Wood Forest Technology Center. Također se koristi kao vrsta prirodnog gnojiva za obnavljanje degradiranih tla zbog nedostatka hranjivih tvari.
U Španjolskoj ima dva milijuna vlasnika šuma
Ono gdje se veliki razvoj postiže je ekstrakcija kemijskih komponenti iz šumskih resursa koje se kasnije koriste u drugim industrijskim procesima. “U biorafinerijama se prije izrade celulozne pulpe ili peleta dobivaju proizvodi koji imaju dodanu vrijednost u drugim industrijama poput kozmetičke, prehrambene...”, ukazuje Majada. "Postoji vrlo snažan razvoj kemijske industrije koja se temelji na drvenim vlaknima kako bi zamijenila plastiku i naftne derivate", kaže Dans.
Među tim tvarima je i smola koja se, među brojnim namjenama, primjenjuje u prirodnim otapalima, lakovima, ljepilima, ljepilima, ljepilima, bojama, lakovima, čak i u žvakaćim gumama. Također i lignin, koji drveću daje čvrstoću. To je “jedan od najzastupljenijih prirodnih polimera na Zemlji. Koristi se u tkaninama, za miješanje s plastikom i dobivanje čvršćih proizvoda, u podovima, namještaju...”, dodaje Martínez.
revolucionarni
Prozirna nanoceluloza pozvana je da izazove veliku revoluciju u industriji. Dobiva se iz celuloze drveta. Lagan je, visoke postojanosti i biorazgradiv. “Broj aplikacija koje se istražuju s ovim materijalom je ogroman. Za savitljive telefonske i televizijske ekrane, za namještaj, za karoseriju vozila. Čak se koristi u plinovima, zavojima i srčanim zaliscima.
'Boom' je i na tržištu ugljika. Drvo drveća fiksira C02. Zato velike i male tvrtke kupuju prava na emisiju od vlasnika šuma, način da nadoknade svoj ugljični otisak kada više ne mogu smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova. Tu su i "investicijske tvrtke i velike tvrtke koje su stvorile inženjering u potrazi za zemljištem za uzgoj šuma", kaže Majada, poput napuštenih farmi, starih poljoprivrednih zemljišta, opožarenih područja...
Šume su prilika koja se ne smije propustiti, jer ako se tim ekosustavima ne upravlja, niti se rade potrebni za njihovo očuvanje zdravim (ono što se zove šumarstvo), one nestaju. "Napuštanje područja s velikim kapacitetom akumulacije biomase u planinama izaziva opasnost od požara", kaže Dans. Ali klimatske promjene također imaju utjecaja. "Porast temperatura i promjena u rasporedu režima padalina slabi stabla." Otuda potreba za provođenjem odgovarajućih šumarskih praksi, od sječe nezdravih stabala do ponovnog naseljavanja genetski poboljšanim vrstama koje su otporne na bolesti i prilagođavaju im se u sadašnjoj i budućoj klimi.
