Pod svaku cijenu spriječiti nerazmjerno povećanje mirovinskog računa bez pogodnosti sustava socijalnog osiguranja. To i ništa drugo nije, prema mišljenju elitnog 'think tanka' koji koordinira ekonomija Ciudadanosa, Toni Roldán, u Esadeu, cilj plana šok mjera protiv inflacije koji je Vlada odobrila prije tjedan dana i koji se drži sniženje cijene goriva od 20 centi kao njegova najznamenitija mjera.
“Prvi cilj paketa mjera još nije napad na inflaciju, već nešto prozaičnije: zaustaviti eskalaciju CPI-a. Iako realno utječe na kretanje cijena, čime se prekida veza između cijena energenata i indeksa potrošačkih cijena, s obzirom na to da će u ovim mjesecima stizati revalorizacije.
O ovim mjerama mogli bismo razmišljati kao o odgovoru na procjenu oportunitetnog troška nedjelovanja u smislu veće potrošnje i deficita na kraju godine“, uvjerava laboratorij ideja koje je Roldán usmjerio u izvješću objavljenom ovog četvrtka u kojem analizirati mjere koje je Vlada odobrila.
Otvoreno izvještava o usmjerenosti paketa mjera koje je odobrila Vlada, skeptičan je u pogledu njegovog potencijala za ublažavanje utjecaja inflacije, otrezuje ljude i sektore koji su najizloženiji spirali cijena energije i naglašava njegovu nedosljednost s energetskim tranzicijskim slojem koji Vlada je napravila jednu od svojih zastava.
“Naša je opća ocjena da bi ove mjere mogle biti bolje usmjerene na potporu ranjivim sektorima, što bi ih učinilo učinkovitijim, jeftinijim i više uvažavajući ciljeve karbonizacije i zelene tranzicije. Međutim, njegova hitna priroda i potreba za smanjenjem utjecaja eskalacije CPI-a na indeksirane transfere (kao što su mirovine) dovode do pristranosti i uvjetuju mjere", zaključuje se u izvješću, podržavajući svoju teoriju da plan nastoji dodatno sniziti CPI. što ublažava utjecaj inflacije.
'Think tank' je posebno kritičan prema srednjoj zvijezdi plana: popust od 20 centi otriježnjuje cijenu goriva koja zadaje tolike glavobolje sektoru benzinskih postaja. Naglašava da će njegov učinak na IPC jedva dostići točku i da će imati pretjerane troškove za javne površine za učinkovitost koja se od njega očekuje. Također, saznajte da će biti regresivan, po korisniku više prema najimućnijim kućanstvima, koja troše najviše goriva; da planirane nadzorne mjere ne jamče odgovarajuću usklađenost; a to pogađa srž procesa energetske tranzicije.
Sve ga to navodi na zaključak da je „smanjenje rasta indeksa potrošačkih cijena, na koji se indeksiraju tako važni troškovi kao što su mirovine, realno jedan od središnjih ciljeva ove mjere, ako ne i glavni, iako se njezin učinak procjenjuje na ne više od jedne točke inflacije.
