Ključevi novog sporazuma španske strategije za sigurnost i zdravlje na radu 2023-2027 Pravne vijesti

Dana 20. aprila 2023. godine objavljena je španska strategija za sigurnost i zdravlje na radu 2023-2027. Ovim sporazumom utvrđuju se radnje koje će se provoditi u prevenciji profesionalnih rizika (PRL) do 2027. godine. Glavna je unapređenje zdravlja i sigurnosti na radu, a samim tim i smanjenje stope nezgoda. Postavite 6 objekata da to postignete.

Prevencija

U 2015. godini na 3.300 zaposlenih u toku radnog vremena dogodilo se 100.000 nesreća na radu. U posljednjih pet godina ova brojka pokazuje trend rasta, dostižući 3.400 nesreća na 100.000 zaposlenih u 2019. godini, dostižući 2.810. Tjelesno prenaprezanje i dalje je glavni mehanizam nastanka nesreća na radu, koji predstavlja 31% njih.

Iz tog razloga želi poboljšati prevenciju nesreća na radu i profesionalnu zatvorenost, smanjujući štetu po sigurnost radnika.

Visok procenat nesreća se može izbjeći, zbog čega ova Strategija ima za cilj da unaprijedi istraživanje incidenata i poznavanje uzroka koji dovode do ovih incidenata, intenzivirajući aktivnosti podizanja svijesti o rizicima i mogućoj šteti po zdravlje.

Od profesionalnih bolesti, Strategija se fokusira na rak, smatrajući ga glavnim uzrokom smrti u vezi sa radom u EU. Među objektima izdvajamo impulzivnost i jačanje protokola za izjašnjavanje o sumnji na profesionalno zatvaranje. Također će se promovirati prevencija profesionalnog raka, azbest, kristalni silicijum dioksid u spreju i sprej za drvo kroz zaštitna sredstva. Druga važna tačka je poboljšanje dostupnosti podataka i kvaliteta informacija.

Klimatska poboljšanja

Efekti klimatskih promjena uzrokuju potrebu za oprezom o potrebi povećanja zaštite ljudi od ekstremnijih vremenskih uslova.

Zahtjevi zadataka sve više uključuju veće mentalno opterećenje, povećano novim oblicima organizacije rada. Prema podacima iz Ankete o aktivnom stanovništvu 2020., 32% spomenute zaposlene populacije bit će izloženo vremenskom pritisku ili preopterećenosti poslom sa mogućim efektima na mentalno zdravlje, a ovaj postotak je vrlo sličan kod muškaraca i žena. Međutim, ovi zahtjevi nisu raspoređeni jednako u svim sektorima, naglašavajući prevalence u sektorima koji su tako raznoliki kao što su zdravstvo (49% zaposlenog stanovništva) ili finansije (46%).

Ne možemo zaboraviti da digitalizacija predstavlja mogućnosti iz perspektive ORP-a (praćenje, online obuka, aplikacije za identifikaciju...), ali može dovesti do novih ili nadolazećih rizika koji proizlaze iz upotrebe same tehnologije, organizacije rada, ili novi oblici zapošljavanja, sa većom prevalencijom ergonomskih i psihosocijalnih rizika.

Sa ciljem upravljanja digitalnom, ekološkom i demografskom transformacijom, kao što su klimatske promjene, iz preventivne perspektive, Strategija utvrđuje:

  • Analizirati zakonske odredbe koje se odnose na sigurnost i sigurnost, identifikujući nedostatke
  • Proučavanje novih tema u digitalnoj tranziciji, ekologiji i demografiji, kao i utjecaja na klimatske promjene
  • Podizanje svijesti kompanija u oblasti zdravstvene zaštite, posebno mentalnog zdravlja. Osim toga, kompanijama će se pomoći da usvoje tehnološke i ekološke promjene kroz nove modele rada.

Pažnja na najugroženije zajednice

Starenje stanovništva će neminovno i značajno naglasiti period rada koji se odnosi na brigu i pomoć ljudima, zbog čega ima za cilj podizanje nivoa zaštite onih grupa koje su posvećene ovoj oblasti. Ostala rješenja koja nudi Strategija su:

  • Unaprijediti zaštitu samozaposlenih radnika
  • Identifikujte koji radnici imaju najgore zdravstvene podatke, analizirajući faktore koji ih čine ranjivima kako bi se ORP transverzalno uključio u druge javne politike.
  • Unaprijediti zaštitu osoba s invaliditetom, mobilnih radnika, imigranata (uključujući sezonske radnike), mladih radnika i maloljetnika, između ostalih...

rodna perspektiva

Još jedna novina je uključivanje rodne perspektive u oblast zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Posljednjih godina došlo je do značajnog uključivanja žena u praksu svih sektora djelatnosti. U 2000. godini, žene su predstavljale 38% zaposlenog stanovništva, da bi se povećalo na 2020% u 46. Da bi se postigla ova integracija, predviđeno je

  • Ažuriranje regulatornog okvira kako bi se rodna perspektiva uključila u preventivne akcije, promovišući eliminaciju nejednakosti između muškaraca i žena u svim javnim politikama.
  • Uključiti opštu perspektivu u procese prikupljanja i analize informacija, proučavati zdravstvene i sigurnosne uslove kako bi poboljšali znanje o izloženosti profesionalnim rizicima i šteti po zdravlje žena.
  • Biće sprovedene akcije podizanja svesti o potrebi transverzalne integracije rodne perspektive u politike prevencije.

Ojačati sigurnosni sistem

Cilj je uspješno suočavanje sa budućim krizama, kroz unapređenje institucija i mehanizama koordinacije. Pandemija je naglasila važnost Nacionalnog sistema zaštite na radu u reagovanju na vanredne situacije javnog zdravlja. Stoga mora biti opremljen snažnim institucijama i agilnim i efikasnim mehanizmima koordinacije i intervencije, koji su sposobni da uspješno upravljaju promjenjivim svijetom rada i mogućim situacijama ugrožavanja zdravlja radnika.

Sve se ovo desilo kroz:

  • Uspostaviti institucionalne mehanizme koordinacije za buduće krize. Pored toga, sistem će biti razvijen i ojačan kako bi se odobrili jedinstveni kriteriji za primjenu i optimiziralo korištenje javnih resursa.
  • Ojačati i razviti mehanizme koordinacije i zajedničke strategije između javnih uprava nadležnih za zdravlje i sigurnost na radu
  • Poboljšati otpornost sistema fokusirajući se na obuku i obuku stručnjaka i profesionalaca, preduzetnika i preventivnih resursa kompanija, delegata za prevenciju i samih radnika za adekvatno upravljanje rizicima.
  • Jačanje uloge socijalnih partnera i institucionalnih participativnih tijela, za implementaciju efikasne preventivne politike i konsolidaciju napretka u prevenciji rizika koji materijalizuje sigurno i zdravo radno okruženje.

MSP

Sporazum ima za cilj poboljšanje upravljanja zdravljem i bezbednošću u malim i srednjim preduzećima, integracijom ORP-a u mala preduzeća, promovišući veće učešće njihovih sopstvenih resursa. Ukratko, potrebno je podsticati direktno učešće ljudi koji rade u preventivnoj djelatnosti, promovirati integraciju prevencije i uspostavljanje kulture sigurnosti i zdravlja u kompaniji.

Ovdje je vrijedno napomenuti da 97% španjolskih kompanija ima manje od 50 radnika, a 95% manje od 26 radnika. Dakle, mala preduzeća čine temeljni dio produktivnog razvoja naše zemlje u svim sektorima proizvodnje.privredne djelatnosti. Ova atomizacija u malim preduzećima nije nepovezana, moguće ju je projektovati u smislu nezgoda, budući da se 60% teških nesreća i nesreća sa smrtnim ishodom dešava u preduzećima sa do 25 radnika.

Strategija uspostavlja ove tačke kako bi ORP približila malim preduzećima i podržala ih u njihovom upravljanju.

  • Analizirati i modificirati standard kako bi se olakšala njegova primjena na MSP, kako bi se poboljšala i promovirala integracija prevencije, kroz odgovarajući balans između resursa i sredstava u preventivnoj organizaciji.
  • Poboljšati obuku poslodavaca i radnika za efikasno upravljanje bezbednošću i zdravljem svojih organizacija.
  • Poboljšati alate za podršku malim preduzećima kako bi efikasno sprovodili upravljanje rizicima na osnovu prirode njihovih aktivnosti i rizika.

Profesionalna prevencija raka

Nacionalna agenda za prevenciju profesionalnog raka utvrđuje neke pravce djelovanja:

  • Promovirati prevenciju profesionalnog raka, smanjujući i kontrolirajući izloženost kancerogenim i mutagenim faktorima rizika.
  • Odredite agente i procese za svaku aktivnost na jasan i konkretan način.
  • Zaštitite radnike od kancerogenih i mutagenih agenasa, poštujući sve propise.
  • Promovirati obuku, informisanje i prenošenje informacija radnicima o opasnostima od aktivnosti i supstanci kojima su izloženi.