PRATITI
Kriza koja je rezultat pandemije, prepreke u pristupu pomoći i ograničenja aktivnosti nastavili su da izazivaju pustoš u španjolskom poslovnom tkivu, koje se sastoji uglavnom od malih i srednjih kompanija. Bilans štete je sljedeći: više od 300.000 malih i srednjih preduzeća nestalo je 2021. godine zbog situacije finansijskog gušenja i još 400.000 zadržano likvidacionih problema početkom tekuće godine zbog ograničenja i izbijanja nove varijante korona virusa. Ovi podaci dolaze iz februarskog barometra koji je pripremilo Generalno vijeće administrativnih menadžera, gdje su također upozorili da će još 300.000 malih i srednjih preduzeća početi imati poteškoća krajem 2022. godine i da će se tako pridružiti grupi rizičnih kompanija ako se ne preduzmu dalje mjere. od strane izvršne vlasti.
Analiza menadžera takođe zaključuje da 11% malih i srednjih španskih kompanija sada kasni sa bankama, u poređenju sa 10% kompanija u ovoj situaciji u septembru prošle godine. Takođe i dalje postoji 8% malih i srednjih preduzeća koja ne plaćaju svoje dugove socijalnom osiguranju ili trezoru. U studiji se pokazuje da postoji 11% malih i srednjih preduzeća koja ne predstavljaju nikakvu vrstu poteškoća, ali da će, ako se situacija ne popravi, početi da trpe 2022. Za predsednika Upravnog odbora Menadžeri, Fernando Santiago, „Ne radi se samo o kompanijama koje su nestale, ako ne, ako nastave ovako, kompanije će nastaviti nestajati i, posljedično, uništavati zapošljavanje“.
“Nadajmo se da je smanjenje preduzeća sa ozbiljnim problemima likvidacije odgovor na poboljšanje njihove situacije, s obzirom na nestanak malih i srednjih preduzeća. Prije nekoliko mjeseci smo istakli da je bilo 700.000 koji su bili u veoma teškoj situaciji, sada ih je 400.000, ali 300.000 je nestalo”, naglašava Santiago.
Isto tako, sporni moratorijum koji je Vlada ponovo produžila do 30. juna doveo je do postojanja traga kompanija koje naizgled dobro rade, ali su na ivici raspada. Prema podacima Barometra, u grupi od 400,000 malih i srednjih preduzeća koja imaju problema s likvidnošću od početka zdravstvene krize, do 130,000 preduzeća u tehničkoj situaciji stečaja povjerilaca uz moratorijum Izvršne vlasti. Prema Santiagovom mišljenju, to ne znači da će tačan broj kompanija objaviti tender na dan prestanka moratorijuma. "Sigurni smo da će mnogi jednostavno zatvoriti svoja vrata kada se to dogodi, bez odlaska na sud", kaže on.
nema oporavka
S obzirom na ovu situaciju, 72% anketiranih upravnika ne vjeruje da će 2022. biti godina ekonomskog oporavka nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa. Naime, još 78% ispitanih navodi da vlasnici malih i srednjih preduzeća ne vjeruju da će im evropski fondovi pomoći da izađu iz krize. "Ovu činjenicu ponavljamo u posljednjih nekoliko mjeseci iznova i iznova", primijetio je Santiago, koji smatra da je cilj kritike pokušaj podizanja svijesti među administracijama. "Moraju preispitati procese traženja sredstava kako bi pokušali da opsluže najmanje, koji čine 98% našeg proizvodnog tkiva."
U anketi su rukovodioci upitani i o broju obrađenih nastradalih, posljedica Omicron varijante, a zaključak je da je potvrđen procenat odsustva sa posla koji iznosi 20% osoblja MSP tokom januara. Uvažavajući situaciju sa radnom snagom, barometar zaključuje da 9% kompanija ima prognozu zapošljavanja kadrova u 2022. godini, što znači da će 8% zaposlenih i otpuštati.
Santiago je također napao prijedlog Joséa Luisa Escrive za reformu sistema doprinosa za samozaposlene i pozvao se na podatke prikupljene u barometru. “96% samozaposlenih se uopšte ne slaže sa plantažom ministra socijalnog osiguranja. Ako se pridružite vašem projektu, zadovoljit ćete se sa samo 4% autonomaša i državne kase, ali ćete se boriti protiv svih autonomaša u ovoj zemlji”, dodao je Santiago.
Generalno vijeće udruženja administrativnih menadžera pripremilo je 7., 8. i 9. februara novi barometar, sa uzorkom koji je pokazao nivo pouzdanosti od 99% i marginu greške od 5%. U ovom izdanju, administrativni menadžeri su konsultovani o zdravlju malih i srednjih preduzeća, u vezi sa lavinom žrtava od Covida u januaru, o poverenju u evropske fondove i o mišljenju samozaposlenih u vezi sa doprinosom novog sistema socijalnom osiguranju.
