PRATITI
Rat između Ukrajine i Rusije nije počeo 24. februara invazijom koju je naredio Vladimir Putin. 'Zid mučenika' koji okružuje manastir Svetog Mihaila u Kijevu primio je više od 10.000 mrtvih u sukobu koji datira od 2014. godine aneksijom Krima i borbama u Donbasu, na istoku zemlje, i živeli ovi dani najkrvavijih sati. Manastir, nepogrešiv po svojim zlatnim kupolama, koje su sravnjene sa zemljom tokom sovjetske ere, sada je logistička baza vojske. Svoju kuhinju stavio je u službu trupa, a njegovo ogromno dvorište služi kao parking za vozila hitne pomoći i zdravstvenih službi. Sveto mesto je sada vojna baza, uniformisani čuvari omogućavaju pristup, a vernici, obučeni u strogo crno i sa velikim zlatnim medaljonima oko vrata, jedva napuštaju katedralu.
Ram je ratni broj 61-godišnjeg penzionera koji je odlučio da se prijavi kao dobrovoljac. Redovne snage su pojačane civilnim milicijama i dobrovoljcima kao što je Ram, koji su u mnogim slučajevima veterani rata 2014., koji predvode tenk. Rusija mora znati da ćemo se oduprijeti i da se suočava sa iskusnim borcima. Pobijedićemo u ovom ratu”, uvjerava ovaj dobrovoljac na putu do svog vozila, žutog minibusa. Ram je ranjen u Donbasu.
Kamera se ne može izneti van manastira jer se nalazi u ulici Triohsviatytelska, tačno ispred ružičaste zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, potencijalne ruske mete. Niti se unutra ne mogu uneti slike uniformisanih ljudi "jer je to sveto mesto koje se moralo prilagoditi okolnostima, u vremenima rata ne možemo ostati zaboravni na potrebe domovine", objašnjava otac Loran, jedan od glasnogovornika Ukrajinske pravoslavne crkve. Ovaj vernik je iz zapadnog dela zemlje, gde borbe još nisu stigle, ali planira da ostane u Kijevu šta god da se desi jer „ovo je naše mesto i borimo se molitvom. Vršimo posebne dnevne službe tražeći mir, otvaramo vrata crkava kao utočište i pomažemo gdje možemo.
Raskol u pravoslavnoj crkvi
Politički i vojni sukob između Moskve i Kijeva također se prelio na crkvu i izazvao raskol. Nakon pet godina rata u Donbasu i na Krimu, 5. 2019. Ukrajinska pravoslavna crkva je dobila kartu slobode koja ju je odvajala od Moskovske patrijaršije, od koje je zavisila od 1686. Ruske crkvene vlasti su se otkrile prije raskola, ali religiozni kao što je Laurent brane potrebu da postoji "ukrajinska crkva za Ukrajince". Trenutno živimo u istoj državi, crkve lojalne Kijevskoj patrijaršiji i drugim mestima u Moskvi, gde preuzimamo stalne tenzije jer je crkva trezvena i nezavisna, usko je povezana sa državom i Ukrajinci optužuju Moskvu da koristi religija kao peta kolona.
Otac Laurent prati informacije o ratu do minute i intenzivno se moli u ovoj katedrali posvećenoj Svetom Mihailu jer je „on zaštitnik vojnika nebeskih. Prema Bibliji, on je odgovorio na Božji poziv da se suprotstavi đavolu sa njegovim nebeskim trupama. To je nacionalni simbol i zato se nalazi i na grbu Kijeva. Za pobjedu u ovom ratu potrebna nam je pomoć arhanđela Svetog Mihaila i njegovih nebeskih vojnika.”
Pali svijeće kako bi pojačao molitve u kojima se nalazi kako se moli za Putina. „Molim Boga da ga učini ljudskijim, što će donijeti velike koristi ne samo Ukrajini, već cijelom svijetu“, objasnio je ovaj vjernik. Između zvuka zvona, jedinog instrumenta koji pravoslavci dozvoljavaju u svojim hramovima, i protivavionskih sirena, molitva Laurenta i njegovih vjernika pokušava se snažno uzdići da savlada kupolu katedrale i dopre do ušiju Svemogućeg .
Vrijeme otkucava protiv glavnog grada koji je grad duhova koji čeka ruski napad. Većina vjernika vjeruje u čudo i drži se vjere nadajući se da će im se Sveti Mihailo smilovati i pomoći im pred osobom koju vide kao autentičnog demona XNUMX. vijeka, kojeg smatra "opasnošću za Ukrajinu i za sve" .
