Španska vlada je uspela da dobije od Evropske komisije da joj odobri jednomesečno produženje za sprovođenje reformi koje je obećala da će sprovesti, pre nego što je ove subote zvanično zatražila treću isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u vrednosti od više od 6.000 miliona evra.
Ova dionica bila je povezana sa ispunjavanjem 23 prekretnice i 6 objekata koji su, prema podacima Ministarstva finansija i javnih funkcija, ispunjeni tokom prve polovine 2022. godine. Ali realnost je da je, između ostalog, mehanizam oporezivanja korištenje istih, što je upravo ono što su inspektori Evropske komisije zahtijevali da sredstva postanu u potpunosti operativna. Osim toga, nedostaje i drugi dio reforme penzionog sistema, iako bi to bio dio druge evaluacije.
Zahtjev za isplatu od 6.000 miliona eura također je trebao biti obrađen prije mjeseci, ali je odgođen upravo zato što su u Ministarstvu finansija svjesni da u tabeli obaveza dogovorenoj sa Evropskom komisijom nedostaju neki elementi. Glavna briga je što Španija nema sistem kontrole resursa, kafu, 100% operativan.
U saopštenju za javnost koje je Vlada poslala ove subote, ističe se da „zahtjevom, koji je poslat ovog petka i koji je formulirao Generalni sekretarijat evropskih fondova, pod Ministarstvom finansija i javnih funkcija, Španija postaje prva država članica koja je zatražila treća isplata i pokazuje da je najnaprednija zemlja u izvršenju sredstava za oporavak”.
Međutim, ne spominje se otvoreno da je o ovom produženju trebalo pregovarati u periodu analize usklađenosti i da očekuju da se produži do početka sljedeće godine. Prema izvorima iz Ministarstva ekonomije, „kao iu slučajevima Italije, Kipra, Rumunije i Bugarske, španska vlada se složila sa Evropskom komisijom da produži period vrednovanja za još jedan mesec - to će biti 3 meseca, dakle-, olakšati rad timovima, s obzirom da je Božić u ovom periodu”.
Evropska komisija je poručila zemljama da ne šalju zahtjeve za nove isplate "sve dok ne budu sigurne da su ispunile sve zahtjeve" na koje su se obavezale i zbog toga je Vlada toliko odugovlačila sa ovim zahtjevom. U praksi, s druge strane, Brisel je bio labaviji u pogledu ove obaveze i dozvolio je da se traže isplate bez obezbeđivanja svih obećanih prekretnica.
Realnost je da ako Španija ne zatraži treću isplatu tokom ovog mjeseca, postoji mogućnost da se proces odgodi za decembar, što bi bilo jednako slavljenju procesa primanja sredstava. Propisi takođe nalažu da se svake godine mogu tražiti samo dvije tranše, tako da bi kašnjenje potonje uslovljavalo i buduće zahtjeve.
Vlada je svoj optimizam u vezi sa isporukom sredstava opravdala time što je, tvrdi, ispunila ciljeve kao što su stupanje na snagu reforme Zakona o stečaju, kojom se uspostavlja postupak druge šanse, ili reforma sistema doprinosa za socijalno osiguranje samozaposlenih radnika. Navodi se i da je na snagu stupio Zakon o sveobuhvatnom sistemu stručnog osposobljavanja, kao i primjena Zakona o mjerama za sprječavanje i borbu protiv poreskih prevara.
Ali realnost je da još uvijek nedostaju vitalno važni koraci za pristup tih 6.000 miliona. Među njima ističe probleme koje izaziva alat za kontrolu i praćenje izvršenja evropskih fondova pod nazivom Kafa. Riječ je o mehanizmu koji je najavljen prije više od godinu i po dana i koji do prije nekoliko dana nije bio u potpunosti operativan, zbog čega je nastavio da gubi dio informacija o izvršenju sredstava autonomnim zajednicama u Excelu. formatu. Kako je objavio ovaj list, kašnjenje ovog alata dogodilo se kada je Brisel u oktobru zaprijetio da će zamrznuti sredstva namijenjena Španiji.
Pored nedoumica koje Kafa i dalje ostavlja, Vlada ubuduće mora riješiti i glasanje za drugi dio penzione reforme, koji je najteži. Izvršna vlast se zalaže da to bude odobreno prije 31. decembra ove godine, ali s obzirom na nedostatak napretka u pregovorima, već postavlja druge scenarije. Konkretno, kako su objavile ove novine, Izvršna vlast radi na mogućnosti da krene naprijed sa kraljevskim dekretom koji sadrži mjere koje čekaju Izvršne vlasti Zajednice: ukidanje maksimalnih osnovica doprinosa i produženje penzijskog staža za obračun.
direktne investicije
Nakon što dobije ovu treću tranšu sredstava, u vrijednosti od 6.896 miliona eura, Vlada mora preći na direktna ulaganja, među kojima je veoma duga lista projekata u veoma raznolikim kampovima, od kupovine vatrogasnih aviona do propisi za energetsku održivost zgrada.
Isto tako, Evropski revizorski sud zatražio je od Komisije da uspostavi formulu za otkrivanje i procjenu mogućih kršenja, kako bi izvršna vlast Zajednice mogla odlučiti da li će smanjiti sredstva iu kojem iznosu.
