PRATITI
Dana 12. septembra 1962. tadašnji američki predsjednik John F. Kennedy izgovorio je u Hjustonu riječ koja će ući u historiju: "Izabrali smo da idemo na Mjesec." Tim je govorom izrazio čvrstu namjeru svoje administracije da natjera Amerikance da prvi put kroče na naš satelit. 16. februara 2022., Josef Aschbacher, generalni direktor Evropske svemirske agencije (ESA) učinio je nešto slično na Evropskom svemirskom samitu, održanom u Toulouseu (Francuska). „Došlo je vrijeme za 'evropsku ambiciju' za prostor. Ovdje i sada”, izjavio je on pošto je francuski predsjednik Manuel Makron govorio o važnosti istraživanja svemira za Evropu.
Jer sadašnja uprava ESA-e ne želi da stari kontinent bude izostavljen iz nove svemirske trke, pa pokazuje sve moguće mogućnosti za promicanje novih ciljeva.
Jasan primjer je nova objava mjesta za astronaute - uključujući i prvog para-astronauta u istoriji - proces koji se morao provoditi vrlo često od 1978. godine, posljednji 2008. godine. Partneri članice odobravaju nove ciljeve kao što su ambiciozni stvaraju vlastiti nezavisni astronautski šatl i odvedu prvog Evropljanina koji će prošetati Mjesecom, činjenica kojoj se Aschbacher usudio staviti datum: 2035. I put se tu neće završiti, jer će kasnije putovanje Evropljana na Mars morati biti posađeno. Čak i dalje. Zašto ne obećavajući Saturnov mjesec?
Trenutno su samo Sjedinjene Države, Rusija i Kina sposobne da pošalju svoje brodove s ljudskom posadom u svemir. Evropa je donedavno ugovarala karte za ruski Sojuz; Međutim, budući da je NASA potpisala ugovor sa SpaceX-om da njegov Crew Dragon odvede svoje astronaute na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), ESA se također odlučila za ovo prijevozno sredstvo. I iako su dosadašnje poruke sugerirale da ćemo i dalje kupovati kartu za svemir od drugih zemalja ili kompanija, nova direktiva - Aschbacher je imenovan prije godinu dana - želi svoj vlastiti nezavisni sistem.
„Zašto bi Evropu trebalo izbaciti iz grupe zemalja koje same dominiraju ljudskim svemirskim letovima? Da li treba da rizikujemo da će Evropu prestići sve više zemalja u razvoju narednih strateških i ekonomskih zona, svemira?“, rekao je generalni direktor ESA tokom istog govora, koji je zahtevao „politički mandat naravno“ , je da je „ESA ovladala tehnologijom“.
Tako je šef Evropske svemirske agencije objasnio da u okviru svog projekta unapređuje savjetodavnu grupu na visokom nivou za istraživanje svemira ljudi. Grupa sastavljena uglavnom od stručnjaka izvan sektora, "kako bi se osigurali nezavisni i nepristrasni savjeti za pripremu odluka na Ministarskoj konferenciji ESA u novembru ove godine i naknadnom Svemirskom samitu 2023." Jer njihove namjere neće vrijediti ništa ako dvadesetak zemalja koje čine svemirsku agenciju ne daju svoje odobrenje.
'Manifest evropskih astronauta'
ESA je nakon samita objavila tekst 'Manifest evropskih astronauta', u kojem se upozorava da se ne smiju ponavljati greške prošlosti u drugim strateškim domenima, "što nas nije učinilo da energetski ovisimo o vanjskim akterima zahtjevi ili razvoj informacionih tehnologija. Takođe se naglašava da Evropa ostaje lider u oblastima kao što su posmatranje Zemlje, navigacija ili svemirska nauka, ali ima "zaostajuću poziciju u sve strateškim domenima transporta i istraživanja svemira".
Sljedećeg dana, Frank De Winne, direktor ESA-inog Evropskog centra za astronaute, rekao je da je politika prva stvar koju agencija mora riješiti, misleći na podršku zemalja članica. “Nadamo se da ćemo taj odgovor dobiti do kraja godine.” Veliki događaj biće ministarski sastanak, sastanak koji će se održavati jednom u tri godine, a na kojem države članice donose odluke o tome koje će misije i programi ići dalje i sa kojim budžetom.
Kada emisija dobije zeleno svjetlo, vrijeme je da razmislimo o detaljima. “Koji ćemo lanser koristiti nije odlučeno. Da li to treba da bude Ariane 6 ili da uradimo nešto drugačije kao što su naše kolege iz NASA-e uradile sa SpaceX-om ili drugim kompanijama?", potvrdio je De Winne. Jer, u ovom trenutku Evropa ima pseudonim francuske kompanije Arianespace koja proizvodi rakete Ariane. Ona je bila odgovorna za, na primjer, stvaranje rakete koja je podigla svemirski teleskop James Webb na njegovom prvom dijelu putovanja.
'Matoshino manifest'
Godinu dana ranije, ESA je objavila tekstualnu poruku, 'Matoshinos Manifesto', u kojoj je navela svoj plan da ubrza svoju svemirsku trku. U osnovi, pismo ističe tri 'akceleratora': korištenje prostorne vizije Zemlje za podizanje svijesti o stanju naše planete i njenoj mogućoj budućnosti; pomoći vladama da odlučno djeluju na krize s kojima se Europa suočava, od poplava i oluja do šumskih požara; i zaštiti ESA-ine astronaute i imovinu od smetnji svemirskog otpada i svemirskog vremena.
Takođe ukazuje na dva 'inspiratora' "za jačanje evropskog vodstva u nauci, tehnološkom razvoju i inspiraciji": primjer misije povratka sa ledenog mjeseca; i, upravo, ljudsko istraživanje svemira.
Nije prvi put da Evropa razmišlja o svemirskim letovima s ljudskom posadom. Počevši od 1980-ih, na primjer, francuska svemirska agencija CNES započela je studije o svemirskom avionu Hermes, koji je lansiran pomoću rakete Ariane 5. i problema s finansiranjem bez izgradnje nijedne letjelice.
I trenutno se provode istraživanja na misijama s posadom u Evropi. Na primjer, studija predstavljena na Globalnoj konferenciji o istraživanju svemira 2021. u Sankt Peterburgu, Rusija, razmatrala je kako bi se Evropski svemirski centar u Francuskoj Gvajani mogao pretvoriti u pomoć pri lansiranju svemirskih letjelica s ljudima. Nedavno je časopis 'Neuroscience & Biobehavioral Reviews' objavio studiju koja istražuje izvodljivost hibernacije kao metode za duge svemirske rute.
Isto tako, ESA je također bila uključena u program Artemis: predvođen NASA-om, ovaj 'novi Apollo' je poput objekta koji dovodi muškarce i prvu ženu na površinu Mjeseca u ovoj deceniji kao uvod u ljudsku posjetu Marsu . “Tri mjesta su već osigurana našim učešćem u izgradnji kapije. A ako možemo dati više doprinosa Artemidi, to otvara vrata evropskim astronautima da kroče na Mjesec”, rekao je David Parker, direktor istraživanja ljudi i robotike u ESA, na konferenciji za novinare prije godinu dana.
„Sve što nam treba je podrška donosilaca odluka: dajte ESA-i mandat da razvije ambiciozan putokaz za budućnost Evrope u istraživanju svemira, zajedno da postignemo ono što je ranije bilo 'nemoguće' - navodi se u njegovom manifestu. Vrijeme je da isplovimo."
