Reaktiviranje od strane Vlade ideje 'pakta o prihodu' kao prioriteta kako bi se spriječila inflatorna epizoda uzrokovana rastom cijena energenata, a pogoršana ratom u Ukrajini, da dovede do inflatorne spirale koja vodi do ekonomija bliska recesiji je također oživjela svoju ofanzivu protiv navodnih pretjeranih korporativnih profitnih marži. Pitanje je ponovo uskočilo u vladin diskurs suočenim s neefikasnošću vladinih mjera za obuzdavanje eskalacije cijena, što se ponekad na naznačen način, ponekad eksplicitno, pripisuje otporu kompanija da smanje svoje profitne marže. čak je dao zamah na mjeru koju izvršna vlast namjerava da pretvori u društveni bend za drugu polovinu godine: stvaranje trezvenog poreza na višak dobiti energetskih kompanija.
Vlada uzima zdravo za gotovo da su kompanije u energetskom sektoru povećale svoje profite u Španiji zahvaljujući porastu cijena energenata, pa čak i iz pojedinih sektora izvršnog predsjednika Sáncheza ohrabruje da bude odvažniji i uključi se u to ukinuti fiskalni dodatak bankama ili takođe ograničiti dividende koje kompanije distribuiraju. Mere su očigledno podmetnute bez prethodne dijagnoze na osnovu podataka, delom i zato što su, suprotno onome što se dešava sa platama, informacije o poslovnoj dobiti „oskudne i ne baš homogene“, priznaje generalni direktor Instituta. , Gregorio Izquierdo.
Jedan od izvora koji ističe kao najpouzdaniji za poznavanje ovih informacija je Centralni bilans Banke Španije, koji na kvartalnoj osnovi pritiska mišljenje stotina kompanija različitih veličina i profila sektora kako bi napravili ažuriranu sliku. njihove finansijske situacije. Najnoviji podaci do kojih je ta institucija došla iz tog izvora, a koje je Banka Španije predstavila ove sedmice na sastanku iza zatvorenih vrata u Komori Španije, daju upečatljive zaključke. Prvi je da, kao što je slučaj sa platama, poslodavci generalno primjećuju manje od inflacije, odnosno da na svoje skale upijaju trezveni uticaj povećanja troškova proizvodnje i da generalno linije danas imaju čvršći balans od imaju prije godinu dana.
Ali informacije koje je prikupila Banka Španije govore više. Na primjer, da su kompanije koje su proizašle iz većih profitnih marži neposredno prije porasta inflacije one koje su najviše smanjile suficit u toku prošle godine, sa prosječnim padom od 6%. Da su marže smanjene i kod kompanija koje su najizloženije stranoj konkurenciji, odnosno izvoznih kompanija, kao i kod onih koje su zbog rasta cijena energenata imale veći uticaj na troškove proizvodnje.
Ova prva analiza koju je sprovela Banka Španije na osnovu informacija koje je dalo oko 900 kompanija takođe je otkrila da su kompanije koje su povećale profitne marže u odnosu na scenario od pre godinu dana uglavnom one koje imaju visok nivo zaduženosti. imate više poteškoća da pokrijete svoje finansijske gubitke sa više koristi, odnosno imate ranjiviju finansijsku poziciju i morate je poboljšati ili da biste garantovali svoj opstanak ili da biste olakšali pristup finansiranju. Gdje su se komercijalne marže također povećale u posljednjih dvanaest mjeseci? Pa, u kompanijama koje imaju veće stope otvaranja radnih mjesta.
"Diskurs da kompanije pucaju na svoje marže ne odgovara realnosti profita ne odgovara stvarnosti", rekao je generalni direktor Instituta za ekonomske studije, laboratorije ideja CEOE-a. "Ono što dostupne informacije govore je da poslovne marže rastu u kompanijama koje imaju relevantnije finansijske troškove ili teret troškova rada." Izquierdo također naglašava da povećanje marži u kompanijama s visokim finansijskim troškovima narušava imidž, jer im one smanjuju stvarni profit. “Ekonomska situacija ovih kompanija je gora od onoga što pokazuju njihove profitne marže.”
Istorija koju ovi podaci sadrže drugačija je od one koju je objavila Vlada ili koju su prijavili sindikati koji su započeli kampanju mobilizacije tražeći povećanje plata kojim se nadoknađuje gubitak kupovne moći koji su radnici akumulirali u trenutnoj inflatornoj epizodi na osnovu da marže kompanija to dozvoljavaju. Jedan od argumenata koji navode je da ako je inflacija na 10% i subvencija plata po ugovoru oko 2,5%, sve ostalo podižu kompanije.
“Ne možemo zaboraviti da imamo poslovnu strukturu koju čine uglavnom mala i srednja preduzeća, da imamo vrlo uske profitne marže, kao i da postoji i izražen sektorski profil zbog kojeg situacija uvelike varira od sektora do sektora” , ističe glavni analitičar Komore Španije Raúl Mínguez. Njegovu izjavu potkrepljuju i podaci iz SAFE izvještaja o poslovnom finansiranju koji pripremaju Evropska centralna banka i Evropska komisija od hiljada kompanija širom Evrope, a koji otkrivaju da je između oktobra 2021. i marta 2022. godine, tj. Na vrhuncu eskalacije inflacije, broj malih i srednjih preduzeća koji su suzili svoje marže je za 27 poena veći od onih koji su je povećali.
U tom scenariju želi da interveniše Vlada, koja je za sada, čini se, odlučila ograničiti svoje djelovanje na energiju i izgradnju novog poreza na svoju vanrednu dobit. Nemate mnogo drugih opcija osim taksija. Privatne plate mogu biti ograničene kroz kolektivne ugovore, plate i druge javne prihode kao što su penzije kroz državni zakon, ali ograničavanje korporativnih profita je teže pitanje. "Nema moguće intervencije, ali postoji sva samoregulacija, koja proizvodi i koja je mnogo samozahtjevnija od proizvodnje drugih ambicija", kaže Raúl Mínguez, koji upozorava na rizike povećanja poreznih nameta kompanijama. u kontekstu visoke inflacije i pada ekonomske aktivnosti.
Vlada i društveni subjekti su za sada odlučili da pregovore o ugovoru o prihodima ostave za mjesec septembar, ali ako se stručnjaci oko nečega dogovore, to je da svaki dogovor treba da obuhvati sve agente: plate, poslovnu dobit i javna primanja, uključujući penzije
