O lo'o tu'ua'ia e fa'atama'ita'i Montero i le fa'amamafaina o i latou i le tamaoaiga ona o talitonuga

Erika MontanesMULIMULI

I le Federation of Associations of Separated and Divorced Women, le Women for Health association ma le ADDAS, le Association for Attention to Sexually Assaulted Women (o lona uluai gagana Catalan o le Associació d'Atenció a Dones Agredides Sexualment) latou te lagolagoina e le silia ma le tolusefulu tausaga. o le fesoasoani i fafine i tulaga fa'aletonu. Sauaina, toso teine, ua latou mafatia i le mataifale, faaipoipo faamalosia po o le talepeina. Latou te fefaʻasoaaʻi se taimi masani ma se lumanaʻi lata mai e toetoe lava tutusa, e matua faanenefu: o le tolu e tuʻuina atu le leo i le le mafaitaulia o faʻalapotopotoga faʻaagafesootai o loʻo faʻasalaina le fesiitaiga o tupe fesoasoani e ala i le faaluaina o lafoga o tupe maua a le tagata lava ia ma lafoga a kamupani. O le mea ua taʻua o le unified 0.7, lea o loʻo faʻatautaia e le Setete, e ala i le Secretariat of Social Rights ma le autonomies i se vaega o le 80-20% ma o loʻo tufatufa atu fesoasoani mo le tausiga o faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia.

"Afai e te le faʻasoaina le talitonuga o Podemos, o matagaluega e lua (Equality and Social Rights) e fiafia i isi vaega ma a latou faʻavae i le faʻaleagaina o paionia ma i latou e sili ona umi le tulaga i Sepania, ae mamao ese mai o latou manatu," o le tala lea. ABC Soledad Muruaga, Peresetene o Tamaitai mo le Soifua Maloloina.

Ua taunuu mai tupe, mo le taimi muamua i le talafaasolopito o malo uma o Sepania, toeititi afa tausaga tuai. O faʻalapotopotoga fesoasoani faʻaagafesootai na latou mauaina talu mai Me ma o loʻo tumau pea i latou e fetaui ma le 2021. I le tatalaina o le teutusi faʻamatalaga e le Setete, Ana María Pérez del Campo, peresitene o le Federation of Separated and Divorced Women, taʻusalaina lenei auala. 'le manava o le 71% itiiti le sao'.

Ana Maria Perez del CampoAna Maria Perez del Campo – GUILLERMO NAVARRO

Na faamaonia e Muruaga. Ua maua le 85.000 o le 250.000 euros na mafai ai ona faʻatumauina ana polokalame toe faʻaleleia ma le mafaufau e tolu mo tamaitai i se tulaga maʻaleʻale. “E 70% itiiti. O le mea e sili ona leaga o le tele o tupe nai lo isi tausaga, ma e ui lava i lea, o tatou o le tele o faʻalapotopotoga e maua i tatou i lenei tulaga ogaoga.

O loʻo i ai se aofaʻi sili atu o le paketi na faʻamaonia e le Third Sector Platform: "I le valaau mulimuli mo le 0.7%, i le 2021, i tulaga lautele, na maua ai se faʻaleleia atili o le faiga. I le isi itu, o le 65% o polokalame na tuʻuina atu ua maua tupe (i le valaau muamua e 56%). E fa'apena fo'i, o le averesi o fa'asoa i le fa'atupeina o poloketi e fa'atupula'ia i le 31% (10 pasene e sili atu nai lo le 2020). Ae ui i lea, o le manaʻoga (227 miliona euros) e tele taimi e sili atu nai lo le fesiitaiga". Na ia faaauau: “I le isi itu, ua matou iloa i tausaga talu ai nei o le averesi o tau mo le polokalame ua faaitiitia. Ae ui i lea, i le amanaia o le tele o polokalame ma, sili atu i mea uma, o le faateleina o tupe e tufatufa atu, matou te iloa ai o le averesi o tau mo le polokalame ua siitia i le 87.300 euros, e tusa ma le 28.400 euros sili atu nai lo le tausaga talu ai ". O puna mai lenei tulaga faʻamaonia e faʻapea o le faʻaputuina o le tuai e faʻalavelave ai le tele o faʻalapotopotoga.

I'uga o le 'hachazo'

Ina ua maeʻa le 'hachazo', ua faʻamalosia Mujeres para la Salud, ina ua uma ona faʻateʻaina tagata faigaluega e toʻatolu, e faʻaumatia lona laumua i le Alfonso XIII Avenue i Madrid ma mautotogi se tamaʻi fale i Colombia Street i le laumua. Faatasi ai ma mea e maua mai i le faatauina atu o le fanua, ua vaai Muruaga "o le a latou ola i le mea sili latou te mafaia mo le isi 2-3 tausaga." Auā a lē o lea “ua tuulafoaʻiina le toʻatele o nei fafine,” o lana tetee lea.

E le natia e Pérez del Campo lona ita tele i faifeau o Ione Belarra ma Irene Montero, oe na sili atu ma le faatasi i luma o le lautele na ia faia ai le mataga mo a latou faiga faʻavae e faasaga i fafine. “O i latou lava e manatu e puipuia fafine ua sasaina e sauaga i alii ma tamaitai ua tipi ese le paipa i faalapotopotoga paionia, ae o aso talu ai nei ua tatou vaaia ai le foliga mai o Sepania ua salalau solo i tino oti mo solitulafono tau feusuaiga. E le o se mea na tupu fua, e le aoga le faiga ma e tutupu nei mea pe a tuu i lalo le tulaga o le puipuiga o tamaitai. I luga o i tatou o loo vaavaaia i latou, latou te malemo i tatou”.

O lana mataupu e fa'atusa. Ina ua mavae le sefulu tausaga o le pulega ma le nofoaga sili ona tele ma muamua i totonu o le atunuu mo le toe faaleleia o le tausiga atoatoa o tamaitai ma tamaiti ua aafia i sauaga i alii ma tamaitai ma le natia o lona nofoaga ina ia aua nei faailoa atu i le au faatupu faalavelave, o le vaiaso nei o se fono a le aai Madrid fa'ailoa fa'alaua'itele le nofoaga o lo'o i ai (fai se fa'aletonu matuia) e fai ma tagi mo se fesoasoani ona o le utiuti o le tamaoaiga. "O lona faʻaauauina o loʻo i se tulaga lamatia," o le lapataia lea o le consistory, lea na faaopoopo mai e faapea mo le taimi muamua talu mai le 1990 ma ina ua uma ona fesoasoani i le 700 tamaitai ma le 800 tamaiti laiti, o sea auaunaga taua tamaitai "ua matua lamatia le mou atu" e ala i le faaiuga a le Malo. "E tumau pea sauaga, ma e taua tele le tautua," o le luʻi lea a le fono a le taulaga i matagaluega a Podemos.

O le tala fa'asolopito fa'afafine Pérez del Campo e tetee. Ou te le fia faalogo foi i se faamavaega. “E 50 o matou aiga i totonu i le taimi nei, 42 fafine. E le mafai ona tatou tuu i latou e o. O le a matou faʻaauau pea e pei ona i ai", o lana faʻaaliga lea, aʻo faʻafetai i tagata faigaluega o le nofoaga tutotonu ua fa masina e aunoa ma se totogi. "Ua tuuina mai e le Community of Madrid le 60.000 euros ma i totonu o le taimi e gata ai. O le aofaʻi ua matou mauaina nei mai le Setete e faʻavalevalea e faʻatumauina ai le aufaigaluega a fomaʻi mafaufau, aʻoaʻo, tagata faigaluega lautele ma auaunaga faʻaloia. O nei 'tagata' ua latou talosaga e tapuni le nofoaga tutotonu [feau i faifeau lanu viole], ae ou te faamanatu atu ia te oe e palota tamaitai. O se tuliga."

O le fale muamua mo fafine faʻaleagaina i totonu o le atunuʻu, na tatalaina talu mai le 1990 i se malo o Madrid.O le malutaga muamua mo tamaitai ua sasaina i totonu o le atunuu, na tatalaina talu mai le 1990 i se malo o Madrid - G. NAVARRO

I le faʻataʻitaʻiga lona tolu, ADDAS, o le faʻamoemoe o lo latou ita o le Generalitat de Catalunya ma le faiga faʻapiʻopiʻo: "O sauaga faʻavae", faʻalavelave Gloria Escudero, faʻamaopoopo o le faʻapotopotoga paionia mo le fesoasoani a fafine faʻafeusuaiga i lenei tutoʻatasi. Ua latou ave i fafo le calculator ona ua latou vaai i se lamatiaga ogaoga i lo latou ola. "E leai ni a matou tupe," o lana tala lea ia Escudero, ina ua uma ona maua le 12.000 euros mai le Barcelona City Council ma le 5.000 mai le Provincial Council mo le tausiga ma le lisiina o le laumua mo le tausaga e tasi. Ona o se "fa'atekinolosi" sese, ua le aofia ai i latou mai sao lautele a le nuu-Setete. “O le faiga e fa’atatau i se auala e le aoga, e tatau ona tu’uina atu auaunaga i aso ua tuana’i, tauaso, e aunoa ma le mauaina o le fesoasoani mai le tausaga talu ai. Ose fa'afitauli tumau, ua fa'ateteleina i lenei tausaga ona o le tuai tele", o lana fa'aaliga lea i lenei nusipepa. I le taimi nei, ia Iuni ma le maeʻa ai o le 30 tausaga o galuega e leʻi faʻalavelaveina, "ua o atu tagata faigaluega uma i le ERTE", o lana faitioga.

“I le mafaufau ma le tulafono o le o faatasi ma le 350 tagata afaina i sauaga tau feusuaiga i tausaga taitasi e manaomia ai se tupe sili atu. Mo le taimi muamua ua i ai tagata i luga o le lisi faatalitali ma fafine e toʻavalu ua toso teine ​​ua le mafai nei ona matou fesoasoani i ai, ”o lana tagi lea.