Suau'u fa'akomepiuta e fai ma sui ole 'Eco'

Patxi FernandezMULIMULI

Ua fautuaina e le Komisi Europa le pasia o le 'Tulafono o tulaga lelei mo taavale mama' le faasaina o le maketiina o afi afi mai le tausaga 2035. . E tusa ma le 15 faʻalapotopotoga Sipaniolo ua faʻaalia o lenei fuataga o le a faʻapitoa ai le aʻafia ai o tupe maua maualalo, lea na latou manaʻomia ai le "sili atu ona faigofie ma aofia ai" suiga malosi.

Fai mai, eco-fuels ma synthetic fuels (low-carbon or carbon-neutral liquid fuels) e mafai ona fautuaina e avea o se isi mea e mafai ai ona vave faʻaitiitia le faʻaitiitia o le CO2 ona o le fetaui ma vaʻa o loʻo i ai nei ma atinaʻe.

O suau'u fa'akomepiuta e faia mai le hydrogen ma le CO2 e maua mai i le ea. Mo lona fa'amalamalamaga, e fa'aaogaina le eletise mai puna'oa fa'afouina ma e ala i le fa'aeletise, latou te tu'u'ese'ese ai le okesene ma le hydrogen mai le vai, ma fa'atupuina ai le hydrogen fa'afouina. O kamupani malosi ma tagata gaosi taavale e pei o Porsche, Audi poʻo Mazda e puipuia lenei mea. E tusa ai ma a latou faʻatusatusaga, na mafai ai ona faʻaitiitia le faʻaogaina o se siaki vevela i le 90% i le taimi o le faʻaaogaina, ae i le taimi lava e tasi e aloese ai mai le faʻaleagaina na faʻatupuina pe a gaosia se taavale fou ma lona maa tutusa.

E tusa ai ma le suau'u siosiosiomaga, o latou suau'u vai e le tutusa pe maualalo le CO2 o lo'o gaosia mai otaota o taulaga, fa'ato'aga po'o vaomatua, mai palasitika i mea fa'aoga. E le faia i le suauu.

O Sepania o loʻo i ai se tasi o malosiaga sili ona faʻamamaina i totonu o Europa ma o ana fale faʻaleleia e gaosia ai suauʻu mai suauʻu, e pei o le penisini poʻo le tiso, e mafai foʻi ona gaosia suauʻu faʻalelei mai suauʻu faʻasolosolo e mafai ona faʻaaogaina i le toetoe lava o taʻavale uma o loʻo feoai i totonu o tatou auala ma auala tetele. O le aso 9 o Mati, na amata ai galuega faufale i Cartagena i luga o le fale muamua biofuel i Sepania, lea o le a teu ai e Repsol le 200 miliona euros. O le laau e foliga mai e iai le malosi e gaosia ai le 250.000 tone o biofuels maualuga e pei o le paiotiso, biojet, bionaphtha ma le biopropane, lea e mafai ona faʻaaogaina i vaalele, vaʻa, loli poʻo taʻavale, ma o le a mafai ai ona faʻaitiitia le 900.000 tone o CO2 i le tausaga. . Ole aofa'i lea e tutusa ma le CO2 e fa'afefeteina e se vaomatua e tusa ma le 180.000 malae lakapi.

I aso nei pe a matou faʻatumuina a matou taavale i se pamu kesi, ua uma ona matou faʻalauiloaina le 10% o nei oloa i totonu o matou fale, e ui lava matou te le o iloa, ma mo pasene taʻitasi matou te faʻatuputeleina o le a matou ausia se sefe o le 800.000 tone o le CO2 emissions i le tausaga.

fa'alagolago malosi

Fai mai Víctor García Nebreda, failautusi aoao o le Madrid Service Station Employers 'Association (Aeescam), o suauʻu siosiomaga e mafai ona faʻaitiitia ai lo tatou faʻalagolago i le malosi mai fafo. Mai lona manatu "o loʻo i ai iinei le mea mataʻutia ma le faʻamamaina o alamanuia, ae e taua tele le EU ma Sepania e faia le faʻamautinoaga faaletulafono e ausia ai le tele o tupe teufaafaigaluega e manaʻomia ma sili atu nai lo isi tekinolosi e manuia ai isi".

Na finau Nebreda e faapea o le sini o le ausia lea o le 2050 ma le paleni o faʻasalalauga faʻasalalau o le 0. E le gata o lona uiga "o le CO2 e le faʻafefeina e ala i le paipa faʻafefe, o lona uiga o le taamilosaga atoa, mai le vaieli i le uili, o se paleni paleni 0″. I lenei tulaga, na ia faʻamatalaina o soʻo se taʻavale eletise e le maua mai ni faʻamalo i totonu o se paipa faʻafefe "pe a fai o loʻo gaosia le maa iina e faʻatatau i le auala e gaosia ai le eletise sili ona leaga".

E mafai e Ecofuels ona faia se sao taua i le ausiaina o nei sini talu ai "o le mataupu faavae o le le faaituau faatekinolosi e faavae ma e le mafai ona faʻatagaina le le faʻatagaina o le atinaʻeina o mea uma e mafai ai ona tatou ausia sini manaʻomia," na ia faʻauʻu ai.