se polo u'amea e 1.300 kilomita le lautele

Mo augatupulaga, ua aʻoaʻoina e aʻoga o le lalolagi e fa ona faʻavae autu: o le paʻu, o le ofu talaloa, o le pito i fafo, ma le totonugalemu. I le vevela o le 5.000 tikeri, o le fatu mulimuli lea, moni o le paneta, o se 'polo' malosi ma mu e faia i le uʻamea ma le nickel. O lona lapo'a e la'ititi nai lo le Moon ma e tau le fa'atusaina le 1% o le aofa'i atoa o le Lalolagi, ae o lana amio e iloa ai, i le tele o itu, pe fa'apefea le lalolagi o lo'o tatou nonofo ai (ma pe fa'apefea i le lumana'i. ).

I ni nai vaiaso talu ai, o se suʻesuʻega faʻapitoa e uiga i le 'faʻagesegese' i le taamilosaga o le totonugalemu e faʻatatau i le ofu talaloa ma le paʻu o le lalolagi na oʻo mai i luma, ma le tele o faʻasalalauga na faatumulia i le sili atu pe itiiti ifo le saʻo, e oʻo lava i le mataʻutia, ulutala e uiga i. i'uga o le fa'alavelave.

Ae o le autu o loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu mea e ofo ai, ma o le vaiaso nei ua ofoina mai ai e le tusitala o le Nature ni faʻamatalaga fou i se mea mataʻina o loʻo faʻaogaina i le va o saienitisi mo le tele o tausaga: O le totonugalemu o le lalolagi o loʻo faia i ni vaega eseese se lua. O lona uiga, o loʻo i ai se 'isi' nucleus i totonu o le nucleus.

O le manatu sa i luga o le laulau mo le itiiti ifo ma le luasefulu tausaga, ae o le suʻesuʻeina o le pito i totonu o le lalolagi ua matua faigata lava ona o le leai o ni suʻega e lava le maaleale e faʻataʻitaʻi ai le loloto o totonu ole paneta. O le mea moni, e leʻi oʻo i le 2015 na faʻasalalau ai e se vaega o tagata suʻesuʻe mai i iunivesite o Ilinoi, i le Iunaite Setete, ma Nanjing, i Saina, le mauaina o lenei 'autu lona lua' faʻafetai i le faʻaaogaina o se faʻamatalaga fou ma tekinolosi faitau tusi o galu masei.

Mulimuli ane, i le 2021, o le isi vaega o tagata suʻesuʻe, i le taimi lea mai le Iunivesite Aoao a Ausetalia, na faʻamaonia le i ai o lenei 'nucleus i totonu o se nucleus' i se tusiga na lomia i le Journal of Geophysical Research. O Joanne Stephenson, o le tusitala taʻitaʻi o lena suʻesuʻega, na fai mai e ui o lenei tomai fou e faigata tele ona mataʻituina, o ona uiga maʻoti e faasino i se mea na tupu muamua i le talafaasolopito o le lalolagi. "Na matou mauaina faʻamaoniga - fai mai le tagata suʻesuʻe - faʻaalia se suiga i le fausaga o le uʻamea, lea atonu e taʻu mai ai ni mea faʻamafanafana eseese se lua i le talafaasolopito o le lalolagi." O se vaega fou la, i le malamalama o le talafaasolopito ma le evolusione o lo tatou paneta.

polo u'amea

Ma o lenei, o Thanh-Son Phạm ma Hrvoje Tkalčić, o tagata suʻesuʻe foi i le Iunivesite Aoao a Ausetalia, na aumaia le Nature Communications o faʻamatalaga faigata muamua i uiga o lenei vaega faaniukilia terrestrial. E tusa ai ma le suʻesuʻega, o se polo uʻamea e tusa ma le 1.300 km le lautele, o loʻo i totonu o le totonugalemu (lea e tusa ma le 2.500 km le lautele).

I le taimi o lenei galuega, na aoina ai e le au suʻesuʻe se faasologa o faʻamaumauga mai suʻesuʻega o loʻo i ai nei e fua ai taimi eseese e tuʻuina atu ai i le vaʻaia o galu seismic na faia e uila afi i luga o le aufaasālalau femalagaaʻi i luga o le lalolagi. Na matauina e Phạm ma Tkalčić le fa'afefeteina o galu i le lautele atoa o le lalolagi e oo atu i le faalima taimi, o se mea na ausia mo le taimi muamua. Ma o taimi femalagaaʻi o galu o loʻo taʻu mai ai le i ai o se pulou manino i totonu, ma le lautele e tusa ma le 1.300 km ma manino le vavae ese mai le pito i fafo o le totonugalemu. E tusa ai ma le au tusitala, o lenei atinaʻe i totonu e mafai ona atagia ai se suiga ua mavae i le tuputupu aʻe o le totonugalemu.

I le taimi nei, o loʻo taulaʻi atu le au suʻesuʻe i le suiga i le va o lenei totonugalemu fou ma le pito i fafo o le totonugalemu, ina ia malamalama atili ai pe faʻapefea ona galue i totonu o le lalolagi ma mea e mafai ona taʻu mai ia i tatou e uiga i lona taimi ua tuanai ma lona lumanaʻi.