Penélope, faia ma le fa'asalaina Vega Baja ma isi mea

E tusa ai ma tala faa-Eleni, Penelope, le ava a Odysseus, I le taimi o le toesea o lana tane, ina ia mautinoa le faamaoni ma aloese mai suitors, na ia fai mai o le a na o le faaipoipo lava pe a uma ona ia faia se tasi na ia lalagaina i le ao ma le lalagaina i le po, lea e faʻamaonia ai le 20 tausaga, seia oʻo. le toe foi mai o Ulysses. E foliga lelei, i le faʻatinoga, o le taulaga a Toledo i Vega Baja ma La Peraleda o le mea sili ona latalata i le tapoleni a Penelope, faia pea ma faʻaumatia, e ala i gaioiga faʻamoemoe e nofoia se avanoa tele e leai ni faufale ma siomia e pitonuʻu fou, lea e faʻateleina ai le fiafia o fanua. mo nisi ma le faʻamoemoe e faʻasaoina ma faʻaleleia lona measina, siosiomaga ma fanua taua mo isi. I lenei tulaga, e faigofie ona faʻamaumau aiaiga o Faatonuga a le General Directorate of Fine Arts of 1968: "La Vega Baja o le a faʻasaoina e avea o se paka faʻanatura poʻo se vaega o faʻatoʻaga faʻatau ma o le a avea o se talaaga ma puipuiga. mo le nofoaga suʻesuʻe o le Roman Circus. ” Faʻapipiʻiina lenei mea i totonu o faʻamaumauga a le UNESCO, mauaina le tausisia faʻatulafonoina o se feagaiga faʻavaomalo, ma i aso nei, tatou te faʻaauau pea i le tulaga lava e tasi ma tutusa manaʻoga.

E le'i fa'atuai lava le au fai fa'apolokiki ma le tamaoaiga o le taulaga e fa'aaoga so'o se tulaga e fausia ai fale i se nofoaga latou te manatu o se fa'aopoopoga fa'alenatura, e le amana'ia ana puipuiga fa'aletulafono ma so'o se fa'alavelave e mana'omia ai le fa'asa'olotoina o le UNESCO. O le tapunia o le Arms Factory i le 1996 ma le fesiitaiga mulimuli ane o ona nofoaga ma sone saogalemu i totonu o le malo na faanatinati ai i latou e fiafia i le pulega ma fanua faʻatau mo le nofoia o le eria, na amata i le Matagaluega o Atinaʻe i ni nai mita mai le vaitafe. Mai lena taimi, o le a faʻaauau pea fuafuaga faʻatino: Vega Baja Unit 1, Circo Romano ma Cristo de la Vega, Fuafuaga Faʻapitoa 02 o le POM o le 2007 i La Peraleda, Suiga 28 ma le 29 o le PGMOU o le 1986 ma North Knot, o lea, seia oo i le faasea mo le gaoi i luma o le Matagaluega o Aganuu i le 2019, lea na mafai ona faaitiitia i le 2 le 4 poloka o le 5 maualuga ua faamaonia i le faalauteleina o Santa Teresa ma aloese mai le nofoaga o leoleo i tafatafa o le taulaga o tagata faigaluega. O nei gaioiga uma na fuafuaina i le iloaina o le taua o toega o mea anamua o le Visigothic "urbs regia" ma isi taimi. I le feagai ai ma lenei faʻamaoniga, na faʻaumatia ai e Peresitene Barreda le UA 1 i le 2006 ma nofoia lona eria "Archaeological BIC" i le 2008, e ui lava e leai se sone saogalemu ma faʻatapulaʻa faʻamatalaina e le o faʻasaienisi faʻasaienisi ae o se mea faʻatasi ma le Urban Action Unit (UA1). Ua mou atu le lafo a le tusiata o García-Pablos, na faamaonia i le fono tele a le malo i le aso 9 o Me, 1980: "O le Monumental City, le Tagus ma le siosiomaga o loʻo faʻamatalaina ai se avanoa teritori e tatau ona puipuia ma faʻaauau pea ona faʻaleleia talu ai pe a tupu se tasi. sese e malepe ai le lotogatasi e tatau ona puipuia mo le atoaga ”, ma e mamao i le 2022, e aunoa ma le agai i luma i lena itu.

I le tolusefulu tausaga talu ona maeʻa lena lafo e lagolagoina le Tagus ma ona siʻosiʻomaga, e aofia ai Vega Baja ma La Peraleda, matou te faʻaauau pea, ae o le tele o le vevesi, itiiti le lotogatasi i le lavelave ma le leiloloa o faleaiga, e pei o i latou i le Visigothic basilica o San. Pedro ma San Paul i lalo o le ogatotonu o Fremap. O le Matagaluega o Galuega Lautele, le Carlos III School, le San Pedro el Verde urbanization, o poloka o le faalauteleina o Santa Teresa ma le fausiaina o loʻo faʻapipiʻi i le itu i matu o loʻo faʻapipiʻi i le itu i mātū o loʻo i ai faʻalavelave faʻapitoa ma fausaga, o nisi na faʻalauiloaina e le pulega ma isi e le fanua faʻatau. kamupani, ae o mea uma i totonu o se sone puipuiga ma i totonu o se tasi o cones vaaia o le PECH 1997. E oo atu i le 2018, o le elemene pito sili ona le mautonu o le Vega Baja o le a avea ma poloka 5-foga fou e sosoo ma le Roman Circus, ma toe faʻaalia le faʻailoga. faatasi ai ma le suiga 28, o le faasilasilaga o le fausiaina o le fale puipui mo leoleo sivili i tafatafa o le taulaga o tagata faigaluega ma le suiga 29 e toe faaleleia ai atinae i La Peraleda na taofia ona o le faaleaogaina i le 2017 o le POM 2007.

O le faʻaogaina o le faʻavae "Toledo, Sosaiete, Measina ma Aganuu" i le Palemene Europa i le aso 16 o Iuni, 2021 ua faʻateleina ai le "Framework Collaboration Agreement" i le va o pulega mo le "Historical and Natural Site" a Vega Baja, e lelei le saini. e leʻi taunuu mai iā Setema 23 o lena tausaga. Ae o le mea na ofo ai ona o lona lautele o le faʻalavelave na faʻaititia i le 20% o le eria puipuia o le 'Buffer Zone', archaeological and landscape protection, ma na o le 3 o le 4 BICs o loʻo i ai nei: le Archaeological Site, the Roman Circus ma El Cristo De La Vega. Ma le loto i ai, o le Arms Factory na tu'u ese ai e fa'afaigofie lana "Fuafuaga Fa'apitoa mo le Sone Fa'ameaalofa" talu ai nei, i le aso 19 o Setema, 2022, lea e fa'atagaina ai fale fou i totonu, e o'o lava i fale iunivesete ma le le amanaiaina o lona tulaga i totonu o le vaa fa'asolopito, fa'aaoga lelei. o nofoaga gaogao ma lo latou mana'omia mo le toe fa'aleleia o le tino ma le nofomau. Ma i le isi itu, o gaioiga i le vaega o le Maliega talu ona sainia e leʻi puipuia: mauaina e se ofisa faʻatau fanua o fanua mai le nofoaga tuai o le Circus, poloketi mo le fausiaina o se malae soka, se taavale. paka ma ala savali, mea uma i luga o eleele archaeological ma e aunoa ma le iloaina, i le upu a le malo o le malo, le suesuega georadar tofia e le Junta de Comunidades de Castilla-La Mancha lua tausaga talu ai.

I le mataʻituina o fale, fale poʻo se isi ituaiga, i taimi uma "faʻaogaina" o le eleele i luga o toega o mea anamua i le Vega Baja, fetaui, suiga o faʻamatalaga a le au a le malo: "leai se fale o le a fausia", "itiiti fale o le a fausia" , "o le fausiaina o fale e le o taofiofia", "o le a leai ni fale nofomau", ma a o tupu lena mea, i La Peraleda, latou te o atu i le faʻatautuʻi i luga o le "laueleele puipuia" ona o taunuuga o le Vaega 02 Fuafuaga. o le POM o le 2007, e le toe i ai i le faʻamoemoe o le Suiga 29 o le PGMOU o le 1986, ae o lona toe faʻavasegaina o "fanua i le taulaga" e tusa ai ma le alualu i luma o le POM fou, mo se pitonuʻu e sili atu nai lo le 9.000 tagata, o se kopi o le POM o le 2007, e le mafai ona faʻamaonia ona o le utiuti poʻo le leai o se faʻatupulaia o le faitau aofaʻi ma ona o le a faʻaopoopoina ai le tele o faʻasalalauga i le taimi nei o le "urban archipelago". I le taimi lava e tasi, o le a faʻaauau pea le fausiaina o le ofisa autu o le Leoleo Sivili, e avea ma taʻimua o le atinaʻe, i luga o le 37.000 sikuea mita, i luga o "eleele e le mafai ona atinaʻe" ma lolovaia, ma i Vega Baja ma La Peraleda, i le iunite lava e tasi. fa'afanua ma fa'aleaganu'u, e aunoa ma le Fuafuaga Fa'apitoa talafeagai ua uma ona fautuaina e le Royal Academy of Fine Arts o San Fernando i le 2 i se Lipoti na maua mai i le fa'asea mo le faomea, e pei o le ICOMOS i aso lava e tasi.

O le mea e ofo ai le mou atu i le POM fou a le au tusiata o Busquets ma Ezquiaga, i lena taimi, na faʻaalia o le "tagata tusiata sili". O le "Manatu i luga o Vega Baja" a Busquets o loʻo tumau mai lana tautalaga, lea latou te faʻaalia ai, e le aunoa ma se faʻalavelave, 3 nofoaga e mafai ona fai, ae faʻavae i taimi uma i luga o le manaʻoga mo se Fuafuaga Faʻapitoa e "e tatau ona tuʻuina atu se faʻamatalaga manino i le taulaga mo le vaega. ma lona fetaui i nofoaga lata ane, fafagaina le toe iloiloga o le POM o le aai, mafaufau e uiga i le fua sili atu auiliiliga o le gaioiga i luga o le Vega Baja, ma le tuuina atu o galuega autu i le taulaga o le sootaga i le vaega o totoe o le avanoa tele o Toledo. ». E masani lava, o lona materialization manaomia fetuutuunai i le Sipaniolo Talafaasolopito o Measina Tulafono o 1985, i le Castilla La Mancha Tulafono o Measina Faaleaganuu o le 2013 ma i UNESCO, aemaise lava pe a le o le BIC «Archaeological Site» o 2008 ei ai se Fuafuaga Faapitoa. Ma o le mea moni, e aunoa ma le galo e tatau foi ona aofia ai La Peraleda.

Nai lo lenei Fuafuaga Faapitoa, faatasi ai ma le faailoaina o toega archaeological, o loo faaauau pea ona tatou molimauina le vaevaega o le Vega Baja ma le Peraleda, e aunoa ma se vaaiga lautele, e aunoa ma le maopoopo, e aunoa ma se vaega faasolosolo fuafuaga po o se vaaiga itiiti demographic, faatapulaaina o ia lava i tupe e faaofi mai faasolitulafono. . foliga o galuega faatino ma iunite o le POM o le 2007, e pei foi o le "Fuafuaga Faapitoa a le Parque Dotacional del Tagus", ma e pei ona tupu i gaoioiga faapitoa i luga o auvai o le Tagus, aveesea le POM muamua o le 2007 ma le poloketi o le Confederation Tagus Hydrographic Survey of 2011: “Ave a’u i le vaitafe”. Faatasi ai ma lenei faʻamatalaga, e mafai ea ona fai mai o le Vega Baja ua faʻaolaina?, ma e sili atu pe a le gata i le faʻaitiitia o le lautele o le Faiga Faʻavae, ae faʻapea foʻi ma le lautele faʻafanua faʻafanua e taʻua e aofia ai La Peraleda, le lua. auvai o le vaitafe.

Matou te faʻaauau, i totonu o le "lalaga ma le le lalagaina o Penélope", e toe foʻi i taimi uma i le amataga, i le POM o le 2007, tuʻuina atu faʻatau fanua i luma o tau e puipuia e tulafono ma UNESCO. O le vaevaega, o le faʻalavelave i gaioiga ma le opacity i konekarate e taofia ai le tuʻufaʻatasia o togafitiga o le eria, faatasi ai ma se fuafuaga o laʻasaga e faʻatatau i punaoa tau tamaoaiga, ma se mea e faʻaleleia atili ai avanoa e faʻamautinoa ai tulaga taualoa, laufanua ma le siosiomaga. . O le mea moni, o lenei togafitiga faʻatasi, mai se Fuafuaga Faʻapitoa muamua, e manaʻomia ai se galuega faʻatasi i le taulaga mo La Vega ma La Peraleda, e ala i se faʻasalalauga lautele ma manino, ma sili atu faʻavaomalo nai lo le atunuʻu, e pei o Madrid ma le Madrid-Rio operation, i Vitoria -Gasteiz, i Valencia poʻo soʻo se isi lava taulaga, ma ioe, e tusa ai ma tulaga masani o le puipuiga o patrimony, laufanua ma le siosiomaga e faʻamaonia ai le faʻamaoni o New Vegas, le Alta ma le Baja, e avea ma lagolago o le faasinomaga ma se vaega o le mafua'aga ua avea ai Toledo ma " Nofoaga o Measina a le Lalolagi ".

E tusa ai ma le tala faasolopito a Penelope, e pei lava ona mafai ona ia faʻaumatia lana galuega ina ua maeʻa le toe feiloaʻi ma Ulises, matou te moemiti foi i se iʻuga fiafia, lea e suitulaga ai tului faʻatau fanua ma tupe faʻavae i se fuafuaga i le taulaga mo le toe faʻaleleia ma le faʻaleleia. o measina , fanua ma vaaiga o le aai iloga, lea ua tuuto atu i le toe faʻafouina, faʻamamaina o le vaitafe ma ona auvai, o le tele o fesoʻotaʻiga i le va o pitonuʻu, o le toe faʻaleleia o le nofoia ma le faʻatinoina o le nofoaga autu faʻasolopito ma turisi gafataulimaina. E tusa ai ma le Urban Agenda, European Green Pact, ma le tulafono i le "Climate Change and Energy Transition", o Me 21, 2021, e tatau mo Toledo ona liliu ana vegas i se avanoa mo ona tagata ma isi tagata tafafao maimoa. O le va o tuaoi ma a latou sootaga ma le vaitafe e mafai ona faʻaaogaina mo faʻatoʻaga i le taulaga, mo gaoioiga paganoa ma feiloaiga ma le natura, e pei ona faia i isi aai ua tele tausaga e peti ai i "ie lanumeamata ma lanumoana" (Zárate, A., i le "Saofaga Sipaniolo i le 34th Congress of the UGI", itulau 344 i le 362, National Center for Geographic Information, 2020).

Ua fa'amalieina e Toledo tulaga uma e avea ma fa'ailoga mo le fa'a-natura o le taulaga ma ia i ai se vaega sili atu o laufanua ma measina taua e avea ai ma 'a'ai tulaga ese i le lalolagi. E tatau foi ona avea ma faʻataʻitaʻiga "aʻai o aganuu", faʻatasi ai ma sini masani mo ona tagata, o le faʻamoemoe e avea ma "Autu a Europa o aganuu i le 2030", e le faʻamaonia, ma sili atu measina ma sili atu natura, ma se vaitafe mama ma luga o le eleele. faaaogaina ma le fiafia o tagata uma. E aunoa ma se masalosalo, o le isi Toledo e mafai, e faalagolago lava i tagatanuu, o latou tautinoga ma matafaioi i le gaioiga e ausia ai. Ona faatoa uma ai lea o le ie a Penelope, ona taofia lea o le lalaga ma le le lalagaina, ae o le mea e sili ona leaga, o le a faaleagaina ai le nofoaga, e aunoa ma se toe foi i le POM o le 2007, e fai ai se isi ie e sili atu ma sili atu i taimi uma, ma le auai ma le faaseseina o se Toledo sili atu ona gafataulimaina ma protagonist o lona lumanai, faatasi ai ma se fuafuaga agai i taimi fou, ae faasaoina mea o totoe o se taimi ua tuanai mamalu ma faigata e tatau ona avea o se faasinomaga mo tupulaga fou.