Faʻamalamalamaina le avanoa mo se faʻafouina malosi atoatoa

O le European Green Deal na tuʻuina atu ia Tesema 2019 e manaʻomia ai le aofaʻi o le decarbonization o le tamaoaiga i le 2050, o loʻo faʻatusalia ai se suiga faʻatusa mo kamupani o loʻo faʻaaogaina mea mataʻutia poʻo le malosi e faʻavae i luga o suauu. "O se suiga moni lea e manaʻomia ai le toe mafaufau i mea o loʻo faia ma pe faʻafefea ona faia e tuʻuina atu ai se isi mea e tausisia tulafono a Europa," o le faʻamatalaga lea a José Ángel Peña, sui faatonu o le Inisinia Suesuega Inisetiute o Aragon (I3A) ma Polofesa. o Inisinia Kemisi. "O na kamupani e iloa le auala e fetuunai ai i suiga o le a i ai i se tulaga e tauva ai; O i latou e le faia o le a tu'ua i fafo mai le ta'aloga," o lana fa'aopoopo mai lea. E le o se galuega faigofie ma o le tele o galuega tau alamanuia o loʻo faʻatinoina i aso nei o loʻo faʻavae i luga o le faʻaogaina o punaoa faʻanatura. "I lenei mea e tatau ona tatou faʻaopoopoina le le mautonu i tupe teufaafaigaluega e mafua mai i le maualuga o le tau o le malosi ona o se taunuuga, faatasi ai ma isi, o le osofaʻiga a Ukraine," o loʻo faʻamamafaina ai e le tagata suʻesuʻe.

I luga o lenei ala agai i le decarbonization, o le auai o kamupani e taua. “E le gata i lea, o le auai o le sosaiete atoa e na o le pau lea o le mea e mafai ona oʻo atu ai i lenei suiga, talu ai o loʻo faʻaalia ai foi se suiga i masaniga faʻatau," o le faʻamalamalamaga a Peña. I lona manatu, o le zero carbon sini e le mafai ona ausia i soʻo se tau. "Decarbonization o se mea lona lua e faʻatatau i le faʻaauau, o le siosiomaga ma le tulaga lelei o le olaga o tagatanuu. O iinei o le tamaoaiga o loʻo faia ai se sao taua, ma o iina e faʻalavelave ai kamupani, ”o lana faʻaaliga lea. O kamupani tetele o loʻo taʻitaʻia lenei suiga lavelave ae faʻanatinati, taʻimua galuega faʻatino ma se aafiaga taua tele.

O le suiga o le malosi i atunuu fou o le a maua ai le 280.000 galuega tuusao, le tuusao ma le faʻaogaina

O David Pérez López, o le ulu o le malosi i le Capgemini Engineering, o loʻo faʻamamafaina le tulaga o le malosi o loʻo tatou ola ai i le lalolagi atoa. "O se mea tulaga ese, e leai se mea faapena talu mai le faʻalavelave suauʻu i le 70s. O le taua o oloa malosi ua atagia mai i le tau o le tamaoaiga, e ui lava o loʻo i ai se faʻatuai faʻapitoa seia e vaʻaia lona aʻafiaga." O le faʻamaʻi o lona uiga o le paʻu o le manaʻoga mo le eletise ona o le tulaga o le leai o se galuega na oʻo i ai ma i le vaitaimi lena na filifili ai Europa e faʻaalia le lanu meamata. “O lenei vave ma le lanu meamata toe fa'aleleia na tu'u ai le suau'u fa'ato'aga e fa'atatau i tupe fa'afaigaluega. "E leai se tasi na mafai ona vaʻaia lena alalaupapa matou te manaʻomia i le faagasologa o suiga," o le tala lea a le faufautua. "Matou te o ese mai le faʻamaʻi ma matou maua le osofaʻiga a Iukureini, e faʻalavelaveina ai le tala atoa ma oʻo mai le faʻalavelave atoa," o lana faʻaopoopo mai lea.

O se tasi o gaioiga sili mo le decarbonization o le faʻaaogaina tele o malosiaga faʻafouina, lea e tatau ai ona teu faʻafaigaluega i fale ma fesoʻotaʻiga "e faʻamautinoa ai le saogalemu o le sapalai ma le mautu o fesoʻotaʻiga." Lithium maa, toe fa'afo'i pamu pamu, la'au vevela o le la o le a mana'omia... "O Sepania o se atunu'u ta'uta'ua i se vaega tele o le tau aofa'i o nei ituaiga uma o galuega fa'atekonolosi," o lo'o vaseina ai López. Faʻatapulaʻaina i lena mea, pe afai o loʻo i totonu o tulaga talafeagai mo se tulaga tau pulega, faʻapea foʻi ma tulaga o tulaga tau alamanuia, o le naunautaiga o kamupani e mafai ai ona ausia sini.

tekinolosi tolu

Ua faailoa mai e José Ángel Peña o le ala agai i luma o le decarbonization ua pasia e ala i le eletise lanu meamata, photovoltaic ma hydrogen tekinolosi, "e matua fesootai lava le tasi i le isi faatasi ai ma le tele o isi o loʻo faʻaaogaina mea mataʻutia ma le malosi o le amataga faʻafouina." O Sepania o le a i ai i se tulaga lelei e maua ai se numera tele o itula o le susulu o le la, ona o loʻo i ai se faʻatonuga o suauʻu faʻasolosolo i nisi o vaega e manaia tele e faʻapipiʻi ai faʻatoʻaga matagi ma ona o nei tekinolosi e lua e fesoʻotaʻi vavalalata ma le gaosiga o mea e taʻua o le hydrogen green. . “O tulaga nei ose manaʻoga taua mo maketi e faʻavae i luga o nei tekinolosi ia manuia. Ae e manaʻomia ai tupe faʻaalu tetele ma taimi umi amata. I le tele o tulaga, e le gata i lea, o tekinolosi e le lava le matua e faʻatino ai tupe teufaafaigaluega tetele, ona e leʻi lava suʻesuʻega i tulaga faʻaogaina tetele, ”o le faʻaaliga lea a le polofesa. O lea la o kamupani Sipaniolo o loʻo faʻatulagaina lelei, "e vave lava ona mautinoa o le a avea i latou ma taʻitaʻi i le maketi o le lalolagi," o lana tala lea.

Auala toe fa'afouina

O galuega faatino e faateleina. O kamupani uma e fesoʻotaʻi ma suauʻu o loʻo faʻatinoina fuafuaga i tekinolosi e fesoʻotaʻi ma le puʻeina, teuina ma le faʻaogaina o le CO2, le mea e taʻua o le CAUC technologies. Kamupani suau'u pei Repsol po'o Cepsa, po'o kamupani kesi pei o Naturgy po'o Enagás e sili atu nai lo galuega fa'atauva'a i le maketi. "I le isi itu, o loʻo i ai kamupani, ona oa latou lava gaosiga faiga ma a latou faʻamaumauga o oloa, ua uma ona faʻaogaina le faʻaogaina o le CO2 o se mea mataʻutia. O le tulaga lea o kamupani i le vaega o vailaau, e pei o le Solutex, poo kamupani i le vaega o taumafa. I totonu o le siosiomaga Europa o loʻo i ai kamupani o loʻo faia ni tupe tetele i le pueina ma le teuina e fesoʻotaʻi ma kamupani uʻamea poʻo sima, "o le tala lea a José Ángel Peña, sui faatonu o le I3A.

E pei ona manatua e David Pérez López, o mea uma e faʻaalia ai o le hydrogen lanu meamata o se tekinolosi faʻapitoa, "ae o loʻo i ai pea se auala umi e alu ai." Ioe, e maua e Sepania se avanoa sili e avea ai ma Europa e gaosia le hydrogen lanu meamata "faʻafetai i ana punaoa." O lea o loʻo i ai pea mea uma e fai, o galuega faatino e pei o le BarMar na faʻasalalau talu ai nei, lea o le a mafai ai ona fesoʻotaʻi malosi i le va o Sepania ma Farani, o lana faʻataʻitaʻiga o le tautinoga i lenei ituaiga o malosi. O le faufautua Capgemini e faʻalagolago i avanoa a Sepania e faʻatautaia ai le tele o tekinolosi faʻaaogaina i malosiaga faʻafouina. "E iloa e Sepania le tekinolosi ma e tatau ona mafai ona faʻaalu atili tupe. O le ae le maua se kamupani Sipaniolo e te leʻi i ai i le maketi, o le ae i ai i le faʻatupeina ma le puleaina o gaioiga. O Sepania o se fa'asinomaga i le lalolagi, "o lana tala lea. Ia manatua foi i le taimi ma le umi "O Sepania o loʻo i ai le tau sili ona tauva malosi i Europa."

O tupe a Europa o loʻo faʻamoemoe e faia ni galuega fou e ausia ai le decarbonization, e aunoa ma le faʻaalia o le aʻafiaga i lenei vaega. O Perte Ertha ua tofia i malosiaga faʻafouina, faʻafouina o le hydrogen ma le teuina ma o loʻo iai foʻi galuega faʻatasi ma le faʻamoemoe tutusa. “O lo’o fa’aauau pea galuega i luga o le consortia tutusa. E i ai so tatou tulaga i tua. Se'i vagana ua tuufaatasia le consortia ma lava le taimi e atiaʻe ai galuega masani (3-5 tausaga) ona amata lea ona latou seleseleina faamanuiaga o tupe teufaafaigaluega, "o le tala lea a le sui faatonu o le I3A.

Aafiaga taua

E tusa ai ma faʻamatalaga a le Malo, o Perte Ertha o le a faʻapipiʻiina le aofaʻi o tupe teufaafaigaluega e sili atu i le 16.300 piliona piliona e fausia ai se suiga o le malosi na fuafuaina ma gaosia i Sepania, faʻateleina avanoa tau tamaoaiga, pisinisi ma tagata faigaluega, faʻafouina ma le auai o tagatanuu ma SMEs. O le a fausia ai le sili atu i le 280.000 galuega, e aofia ai galuega tuusao, le tuusao ma faʻaosofia i isi vaega o le tamaoaiga.