E fia le tau e maua ai mea e fai ai le suauu eletise?

O le Komisi Europa na tuʻuina i latou i totonu o le kapoti ma na liliu e le Palemene Europa le ki ma le 339 palota e fiafia i ai, ae o Siamani ma Italia e manaʻo e aumai suauʻu synthetic poʻo e-fuels i pamu o kesi i tua atu o le 2035. O lenei vaitau, i le mataupu faavae, o le aso o le mutaaga o nei suauʻu faʻatasi ma i latou e mafua mai i le suauu. Ae ui i lea, ua tetee Perelini i lenei matafaioi ona ua manatu e-fuels "faauo i le tau."

E ui lava sa laeiina i le tele o taimi e pei o le penisini lanu meamata o le lumanaʻi, o nei suauu o ni masani tuai na faʻaaogaina i le tele o tausaga e le Nazis. E ui lava i le tele o tausaga, na lafoaia lenei suiga, e tele tagata gaosi oloa ua filifili e faʻaaogaina. O se tasi o mea sili ona atinaʻe o le Audi e-diesel lauiloa faʻatasi ma le Sunfire tekinolosi ma na tuʻuina i luga o le maketi i le 2014. faʻatasi ai ma le penisini, kerosene poʻo le suauʻu faʻamafanafana, "faʻamatalaga auiliili a le failauga mo le e-fuels Alliance. "E leai se manaʻoga mo se faʻaliliuga faʻagasologa ma o taʻavale tutusa ma faiga faʻamafanafana e mafai ona faʻaaogaina i le lumanaʻi," o lana faʻaopoopo mai lea.

Pau lava le mea e suia o le latou gaosiga: "O loʻo gaosia faʻavae i luga ole hydrogen ma CO2." O mea aoga o le vai, carbon dioxide ma le eletise foi. Ae ui i lea, o le tau o gaosiga e le mafai ona gafatia; e tusa ai ma faʻatusatusaga a le International Council on Clean Transportation (ICCT), i le 2030 o le tau o le ai ai i le va o le 3 ma le 4 euros i le lita, "pe a iai se manaʻoga tele mo nei suauu." , fa'ama'oti mai le ICCT. O se tupe faʻaalu e oʻo atu i le 210 Euro pe a e manaʻo e faʻatumu le tane, e tusa ai ma Felauaiga & Siosiomaga (T&E).

210 Euro

O le a le tau o le fa'atumuina o se tane i suau'u gaosia?

I le taimi nei, o manaʻoga ma gaosiga e maualalo. Audi, o se tasi o ituaiga sili ona maualuga i lenei matata, o loʻo i ai le gafatia e tusa ma le 400.000 lita i le tausaga, o se gafatia e sili atu le maualuga nai lo le pailate muamua ae matua mamao lava mai fuainumera o loʻo gaosia nei e isi suauu. Talu ai nei, sa savali ai Porsche i Chile ma se fale gaosi oloa o le a mafai ona gaosia le 130.000 lita i le tausaga i lenei vaega muamua pailate. E oo atu i le ogatotonu o lenei sefulu tausaga latou te fuafua e siitia i le 550 miliona lita i tausaga taʻitasi, lea e tusa ma le 3,46 miliona paelo o e-fuels i le tausaga. O se fuainumera laʻititi talu mai Sepania, mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaaogaina le tutusa ma le 1,2 miliona paelo o suauʻu i le aso.

Le Masalo Siosiomaga

E ui lava, o le lita o loʻo avanoa e faʻafefe ai le vaʻa o taavale ma le tau e le naʻo le masalosalo o loʻo siomia ai suauʻu gaosia. O le mautu o ana gaosiga o le isi lea o lapata'iga e osofa'ia ai i latou e tetee i nei suauu. "O loʻo matou talanoa e uiga i se faiga faʻalavelave e manaʻomia ai le tele o le faʻaaogaina o le malosi," o le tali lea a Eoin Bannon, o le failauga mo le Felauaiga & Siosiomaga asosi. Mo lona gaosiga, o le vai lea e fanau mai ai lenei penisini lanu meamata o le lumanaʻi e tatau ona faʻamafanafanaina i le 800 tikeri e vavae ese ai le okesene mai le hydrogen i totonu o se masini faʻamalosi. O se mea e taʻua o le electrolysis process e manaʻomia ai le tele o le malosi. "Ina ia faʻamautuina, naʻo le pau le auala e fai ai o le faʻaaogaina o le eletise faʻafouina," o le faʻaopoopo mai lea a Bannon.

"Mo le faʻaogaina o le suauʻu eletise, naʻo le pau lava le auala e fai ai o le faʻaaogaina o malosiaga faʻafouina."

Eoin Bannon

fofoga fetalai mo Felauaiga & Siosiomaga asosi

O le CO2, na puʻeina muamua, ona tuʻufaʻatasia lea i totonu o le hydrogen. Tulaga e tupu i se faiga tetele, e pei o fale eletise po'o le kasa masani, lea e tui ai se vai e mitiia ai le carbon dioxide. E maua lenei mea ona e tupu pe a uma le susunuina o suauu poʻo le taimi muamua e ala i faiga e taʻua o le "gasification" poʻo le "reforming". E tupu lenei mea pe a mu se vaega o le suauu ma liua i se kesi gaosia, lea e mafai ona maua mai ai le CO2.

Laasaga 1 – Fa'atupu Malosi

Ina ia mafai ona lanu meamata le gaosiga o le suauʻu gaosia, e tatau ona faʻafouina le malosiaga manaʻomia, pe matagi poʻo le la.

Laasaga 2 - Electrolysis

I le faagasologa o lenei faagasologa, na siitia ai le vevela o le vai i le 800º e vavae ese ai le okesene mai le hydrogen. O le mea muamua e toe fa'afo'i i le ea ma le lona lua e teuina mo le fa'aaogaina atili i le gaosiga o nei suau'u.

Laasaga 2 (i le taimi lava e tasi i luga) - CO2 puʻeina

E ala i metotia fa'a-kemikolo eseese, e pu'eina ai le carbon dioxide. E mafai ona faia lenei mea pe a uma ona susunuina suauʻu poʻo muamua e ala i faiga e taʻua o le "gasification" poʻo le "reforming".

Laasaga 3 – Liua

O le CO2 ma le hydrogen fa'afefiloi e ala i le tatalaina o le suauu mata.

Laasaga 4 - Faʻaleleia

O le faʻafefiloi o le CO2 ma le hydrogen e faʻaaogaina e ave i pamu ma tuʻuina atu taavale i luga o le maketi.

E mafai ona fa'aogaina lenei suau'u fa'akomepiuta i afi fa'amumu moni.

Laasaga 1 – Fa'atupu Malosi

Ina ia mafai ona lanu meamata le gaosiga o le suauʻu gaosia, e tatau ona faʻafouina le malosiaga manaʻomia, pe matagi poʻo le la.

Laasaga 2 - Electrolysis

I le faagasologa o lenei faagasologa, na siitia ai le vevela o le vai i le 800º e vavae ese ai le okesene mai le hydrogen. O le mea muamua e toe fa'afo'i i le ea ma le lona lua e teuina mo le fa'aaogaina atili i le gaosiga o nei suau'u.

Laasaga 2 (i le taimi lava e tasi i luga) - CO2 puʻeina

E ala i metotia fa'a-kemikolo eseese, e pu'eina ai le carbon dioxide. E mafai ona faia lenei mea pe a uma ona susunuina suauʻu poʻo muamua e ala i faiga e taʻua o le "gasification" poʻo le "reforming".

Laasaga 3 – Liua

O le CO2 ma le hydrogen fa'afefiloi e ala i le tatalaina o le suauu mata.

Laasaga 4 - Faʻaleleia

O le faʻafefiloi o le CO2 ma le hydrogen e faʻaaogaina e ave i pamu ma tuʻuina atu taavale i luga o le maketi.

E mafai ona fa'aogaina lenei suau'u fa'akomepiuta i afi fa'amumu moni.

O le taimi lava e faʻafefiloi ai le carbon dioxide ma le hydrogen, o lenei fatuga fou e faʻamamaina ina ia mafai ona faʻaaogaina i afi tiso ma mafai ona maketiina. "E gaosia sa'o i le 100% le le mautonu o le tau, talu ai e le maua mai ai le kasa oona fou, aua e toe faafoi mai le CO₂ na puʻeina mo lona gaosiga," o le fautuaga lea a le Alliance for e-Fuels. E le gata i lea, "e-Fuels e mu mama nai lo suauʻu masani ma, o le mea lea, e faʻaitiitia ai foi le NOX ma mea iti," latou faʻaopoopo.

O se faamatalaga e feteenai ma Bannon: “Latou te aumaia le tele o le NOx e pei o afi suauu, o se mea oona e mafua ai le mamafa o le ea i aai fou. "E ui lava atonu latou te sili atu le leaga nai lo se taavale suauu, e mafai ona avea ma faʻalavelave mataʻutia e naʻo le faʻalavelaveina o le faʻaaogaina o felauaiga i luga o auala," o le faʻaopoopo mai lea a le sooupu o Felauaiga & Siosiomaga.

E tusa ai ma faʻatusatusaga a lenei faʻalapotopotoga "o loʻo matou talanoa e oʻo atu i le 160.000 tone o NOx i le 2050 (faʻalagolago i le fuafuaina o le maua o e-suauʻu mo taavale), e sili atu nai lo le faʻaaogaina o le vaʻa Italia atoa i le 2019," latou lapatai mai. E faʻapea foʻi, latou te faʻamautinoa o se taʻavale penisini e tuʻuina atu le 24 mg / km o lenei ituaiga o vaega ma o se taʻavale faʻapipiʻi faʻapipiʻi emiti i le va o le 22 ma le 23 mg / km. E fa'apea fo'i, e le'i fa'amanuiaina lenei ituaiga suau'u i fa'amaumauga o ammonia, lea na fa'aluaina ai le fa'aosoina o se ta'avale penisini. O nisi faʻamatalaga o loʻo faʻafeiloaʻi ma faʻataʻitaʻiga fou o le Euro 7 tulafono faatonutonu e manaʻo e tuʻu nei fuainumera toetoe lava a leai.