Ua ioe Pilar Llop i le misiona a Europa tatou te le iloiloina tulaga lamatia o le 'trans law'

Ua silia ma le 500 i latou ua ta’usala i solitulafono tau feusuaiga ua fa’aitiitia o latou fa’asalaga i le tulafono “na’o le ioe o le ioe”, ma e tusa ma le to’a XNUMX i latou na fa’amalolo. O le masani, faʻalauiloaina e le Matagaluega o Tulaga Tutusa, ua faʻatupuina ai se tasi o feteʻenaʻiga tele latou te manatua i totonu o le malo faʻatasi a PSOE ma Podemos. Ua faaopoopo i ai le faamaoniga lata mai o le 'trans law', lea na mafua ai le eseesega i le va o le feminist movement ma le tulaga o le tele o paaga a le Pulega. Ma i le totonugalemu o lenei vevesi, o se misiona mai le Palemene Europa na tulaʻi mai i Madrid i le Aso Gafua nei e faʻamaonia ai tulafono Tulaga tutusa i Sepania, lea o taunuuga o lenei tulafono ua uma ona puleaina felafolafoaiga. O le aoauli nei, na feiloa’i ai sui e to’aiva o Europa o le Palemene o Europa o lo o faia a’e i le aumalaga o lo o gafa ma le suesueina o nei tulafono ma faalapotopotoga a tamaitai, ma le Minisita o Faamasinoga, Pilar Llop, ma le Komisi o le Tutusa a le Senate. I le fonotaga muamua, e pei ona faʻamatalaina e faʻamatalaga o loʻo i ai, o sui o le feminist feminist movements ua faʻailoaina le au faipule e uiga i tulaga lamatia ma faʻalavelave o le 'trans law', na faʻamaonia i le vaiaso talu ai i le Konekeresi, o le ai ai mo tamaitai ma mo faiga faʻavae e faasaga i ai. sauaga i alii ma tamaitai, e oo lava i se lipoti na lisiina na tulaga lamatia. I le feagai ai ma lea vevesi, i le latou feiloaiga mulimuli ane ma Llop, na fesiligia ai e sui o le misiona le faifeau pe ua iloilo e lana matagaluega aafiaga e mafai ona oo i ai le tulafono i tamaitai ma ua ioe le faauluuluga o le Faamasinoga ua uma ona fai, fai mai. puna lava e tasi. Tulaga Fa'atatau Tala Fou Ioe 'Trans Law': o le matua o le tamaititi o le a filifili ai le suiga o feusuaiga Na feagai fo'i le minisita ma popolega o le Palemene Europa mo le fa'aitiitia o fa'asalaga o lo'o iai le tulafono o le 'na'o le ioe o le ioe'. gaosia. “Ua ia iloaina sa i ai sana vaega na mafua ai ni aafiaga le manaomia ma e lei taliaina e tagata lautele. Na ia fai mai e tatau ona suia ae o lea ua uma ona faʻalagolago i le Konekeresi", o loʻo faʻamauina e ia lava punaoa. O faʻalapotopotoga foʻi a tamaʻitaʻi na latou faʻasalalau atu i sui o le misiona e uiga i taunuuga o lenei tulafono faatonutonu, ma finau e faapea, i le faaopoopo atu i le toe faʻaolaina o i latou na aʻafia, e "tupu ai le popolega lautele", lea na latou talosagaina faanatinati ai le suiga. . O le toe fuata'iga 'na'o le ioe o le ioe' Mulimuli ane, i luma o le Komiti Tutusa a le Senate, o MEP lava latou na una'ia le mana'oga e teuteu le tulafono. "Na latou talanoa uma e uiga i 'naʻo le ioe o le ioe', e tatau ona vave sui le Malo aemaise lava aʻo leʻi oʻo mai le peresetene Sipaniolo o le Iuni a Europa," o le tala lea a punaoa na auai i le fonotaga i le Maota Maualuga. E iva MEPs mai le Komiti o Aia Tatau a Tamaitai ma le Tutusa o Itupa a le Palemene Europa ua malilie i lenei misiona, lea o le a faaiuina lana asiasiga i le Aso Lulu. O le aumalaga o loʻo taʻitaʻia e le Polani Elzbieta Katarzyna Łukacijewska, mai le vaega o le European People's Party. Le paaga lauiloa foi Rosa Estaràs ma Eleni Stavrou. O le vaega Social Democratic o loʻo faʻatusalia e le Sipaniolo Lina Gálvez ma le Swedish Carina Ohlsson. O le MEP for Citizens Soraya Rodríguez na malaga mo le Renew group ma mo Greens, le Swedish Alice Kuhnke. O le Sipaniolo Margarita de la Pisa (Vox) ma Eugenia Rodríguez Palop (Podemos) e auai foi o ni soa. Fonotaga ma Irene Montero O lenei fonotaga o loʻo faʻaauau pea ma le Minisita mo le Tutusa, Irene Montero, ma le Congressional Equality Commission o loʻo taʻitaʻia e Carmen Calvo ma le Failautusi o le Setete mo Aia Tatau, Nacho Álvarez, ma isi. O le Aso Lulu o le a latou agai i luma nisi o latou faaiuga i se fonotaga ma le au tusitala, ae o le a toe foi mai pe a latou saunia le lipoti i le tulaga o faiga tutusa i Sepania. E mafai ona umi ni masina. O le vaega faʻatemokalasi faʻaagafesootai, faʻatasi ai ma Renew, na faʻalauiloaina lenei misiona i nai masina talu ai ma le faʻamoemoe e suʻesuʻe faiga tutusa. "O asiasiga i atunuu e ono iai ni tulafono maualuluga sa iloiloina ma o Sepania o loʻo i ai se tasi o faʻavae sili ona maualuga mo faiga faʻavae tutusa i Europa atoa," o le faʻamamafaina lea o le socialist Lina Gálvez. Ae ui i lea, o le taimi o le malaga, e le o se mea e sili ona latou fiafia i ai ona o feeseeseaiga i luga o le toe fuataʻiga o le 'naʻo le ioe o le ioe'. “E iai ni vevesi? Ioe o loʻo i ai, ae e le o le faʻamoemoega o lenei misiona e alu i na feeseeseaiga, ae o le mea tonu lava e oʻo mai e aʻoaʻo ai, e faʻaalia ai le poto faaSipaniolo ", o lana tala lea. “O se mea e maasiasi ai ona e fetaui ma se taimi o le vevesi ona o le tulafono o le 'ioe o le ioe'. O loʻo taulaʻi mea uma i lena mea ae o le mea moni e leai. Ou te faamalie atu ona i le faaiuga e le o le totonugalemu lea o le misiona, ae sili atu, o se vaega ona o se faʻaopoopoga o tatou tulafono faatonutonu, ae o se vaega… O vae e tolu o le misiona o: sauaga, fefaʻatauaʻiga. ma le tausiga”, o le tagi lea a Gálvez. "O se faʻavalevalea" O le misiona, faʻamatalaina e Rosa Estaràs, MEP o le PP, na faʻamaonia ia Oketopa, "ina o aʻafiaga o le 'ioe o le ioe' e leʻi iloa." O le fa'amoemoe i le taimi nei, na ia fa'aauau ai, o le una'ia lea o suiga i le masani ina ia aoga i se taimi vave e mafai ai. “E taua tele le galulue faatasi ma tagata uma o le a tatou vaai i ai ina ia faatelevaveina le suiga o le tulafono o le ‘ioe o le ioe’ ma faamuta ai lenei faavalevalea, aua o aso uma e pasia ai e i ai se solitulafono i luga o le alatele po o se faasalaga faaitiitia. ma e leai se mea e toe faaleleia”.