O suʻesuʻega fou ua faʻamaonia ai le suʻesuʻega a Pedro Cavadas i aʻafiaga o tui coronavirus

Alberto CaparrosMULIMULI

“Afai tatou te manana’o i se mea mautinoa, e umi se taimi. Afai tatou te mananaʻo i se mea vave, e tatau ona tatou talia o le a foliga mai o ni faʻailoga leaga. O le mea moni o loʻo maua se tui coronavirus, e moni lava, ae leʻi oʻo i ni nai tausaga ou te le talitonu i ai. ”

Na lapatai mai Dr. Pedro Cavadas e uiga i lamatiaga o loʻo aʻafia i le tuʻuina atu o tui faʻasaga i le coronavirus i se taimi faʻamaumau pe a leʻi faia se tui e tasi i le lalolagi atoa. O Oketopa 2020. E tusa ai ma faʻatusatusaga a le fomaʻi tipitipi, o ia o se tasi o leo muamua i le sosaiete faʻasaienisi Sipaniolo na lapataia e uiga i lamatiaga o le covid, ina ia mafai ona ausia se tui atoatoa "saogalemu ma aoga", e tatau ona i ai. sa tatau ona faatali seia oo i le tautoulu o lenei tausaga.

O le manaʻoga e taofi le faʻamaʻi o le coronavirus na mafua ai le tuʻuina atu o tui puipui i le taimi muamua nai lo le faʻavaeina o fomaʻi, e pei ona faʻamatalaina e Pedro Cavadas, faʻavaeina i ni vaega eseese se tolu aʻo leʻi faʻasalalau.

E ui lava o loʻo i ai le maliliega e uiga i le aoga o tui coronavirus eseese e faʻaitiitia ai aʻafiaga o faʻamaʻi, o le mea moni talu mai le tui o tui muamua, o aʻafiaga leaga ua faʻateleina i latou na faʻasese le fomaʻi Valencian.

Pedro Cavadas o loʻo tuiina ma ua faʻalauiloa lana faitioga i le coronavirus deniers

I lenei itu, o suʻesuʻega fou i aʻafiaga o tui coronavirus faʻamaonia ai suʻesuʻega a Pedro Cavadas. O le tulaga lea o le lipoti na saunia e le Kaohsiung Medical University i Taiwan ma lomia e le 'Journal of Clinical Medicine'.

O suʻesuʻega na faia e tagata popoto Asia na faʻafesoʻotaʻi tui Covid-19 ma se aʻafiaga fou: OAB syndrome, lea e taʻua foi o le manava ova.

O suʻesuʻega na faia e le iunivesete a Taiwan e faʻaalia ai oi latou ua tui ile fua ole Pfizer, Astrazeneca poʻo Moderna e faʻasaga i le coronavirus e ono mafatia i ni aʻafiaga vaivai. E aofia ai le fiva, manava manava, ma le pua'i.

I lenei tulaga o lo tatou atunuu, ua maua e le pharmacovigilance service a le Spanish Agency for Medicines and Health Products (Aemps) le 70.965 faʻamatalaga o mea leaga e fesoʻotaʻi ma tui coronavirus seia oʻo ia Me talu ai.

Lipoti lata mai a le WHO e uiga i tui

E ese mai le lapataʻiga a Pedro Cavadas e uiga i gaioiga e mafai ona mafua mai i tui coronavirus, na lapataia foi e le fomaʻi Valencian o tui e feagai ai ma covid e alu "ni nai tausaga" e oʻo atu i le faitau aofaʻi o le lalolagi. I lenei tulaga, o lipoti lata mai na tuʻuina mai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) faʻamaonia lea tulaga.

O le mea lea, e tusa ai ma faaiuga o le 75th World Health Assembly na faia i Geneva, na o le 57 atunuu i le lalolagi - o le tele o tupe maua maualuga poʻo luga o le ogatotonu - na tuiina le fitusefulu pasene o latou tagata. I se isi itu, e pei ona lapataia e Pedro Cavadas, latalata i le piliona tagata i atunuu maualalo tupe maua e leʻi mauaina le tui puipui.

O le mataupu a Saina e tatau ona taʻua faʻapitoa, lea o le leai o se tui mo le vaega o tagata e sili atu i le onosefulu tausaga le matutua ma le le atoatoa o ana tui na mafua ai ona faʻatonuina e ana pulega nisi o loʻo faʻamanatuina e le Malo Sipaniolo i le 2022.

I lenei tulaga, o loʻo i ai le faʻasolosolo faʻasolosolo o le faiga o tui e faigata ai ona faʻaumatia le coronavirus, o le tala lea a Dr. Pedro Cavadas e ala i faʻataʻitaʻiga, na ia mauaina le vailaʻau e faasaga ia covid (i lona tulaga o Moderna) ma na ia faʻaalia faitioga ogaoga faasaga i. tagata fa'afitia le coronavirus.

O a'afiaga autu ia o tui puipui o le coronavirus

O aʻafiaga e faʻaputuina ai le tele o faʻamatalaga pe a maeʻa le tui lona tolu o le tui Pfizer faasaga i le coronavirus o:

-Lymphadenopathy (fula fulafula) (30%)

-Pyrexia (alava) (20%)

- tiga ulu (10%)

-Malgia (8%)

– Fa'anoanoa (7%)

-Lelava (6%)

-Tiga ile nofoaga malolo (4%)

-Malili (4%)

-Arthralgia (tiga so'otaga) (3%)

-Tiga Axillary (3%)

O faʻalavelave faʻalavelave sili ona lipotia pe a maeʻa le tuiina o le tui lona tolu o le tui Moderna o:

-Pyrexia (34%)

- tiga ulu (18%)

-Lymphadenopathy (16%)

-Malgia (12%)

– Fa'anoanoa (9%

-Tiga ile nofoaga malolo (9%)

-Tauvale (8%)

-Lelava (8%)

- Arthralgia (7%)

-Malili (6%)