Carlos Mazón ua tuuto atu i se sooga "ma lima faaloaloa" e foia ai le faʻasalalauga lona lua i Sepania

O le peresitene o le Fono a le Itumalo o Alicante, Carlos Mazón, na puipuia le manaʻoga e faʻatalanoaina se faʻasalalauga lona lua o malosiaga e ala i fesoʻotaʻiga i le va o pulega, ma le faʻamoemoe o le ausiaina o se faiga faʻapitoa ma faʻapitoa tau tupe mo fono a le taulaga.

O lenei mea ua auiliiliina e lona auai i le laulau lapotopoto 'Actions by municipalities and councils in aid to family', o se felafolafoaiga o loʻo aofia ai i le polokalame o le fono faʻatulagaina e le Valencian Federation of Municipalities and Provinces -FVMP- ma le ulutala ' Valencian Alliance faasaga i le tau o le tamaoaiga'.

Mazón, o le na mauaina i le Príncipe Felipe Science Museum i Valencia e le failautusi aoao o le FVMP, Vicente Gil, na faalauiloa lenei talosaga i le fono i le taimi o lona taimi e tautala ai, ma faamamafaina ai le faigofie o le faia o se vaega lona lua "i le malo. , ona o lenei faatuai i le faatupeina o le setete ua uma ona alaga atu i le lagi ma na malosiaga le talafeagai lea tatou te tauaveina aufono ma consistories e tatau ona atagia manino mai i se faiga tau tupe a le malo.

Ina ia faia lenei mea, na ia talosagaina se "pulega ogaoga ma patino" e faamanino ai "o a mea o loʻo i ai i faipule uma", ae, e pei ona ia faʻamautinoa, "e le lava le faʻatupeina o matou, aua o fono o ni faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, ma o loʻo ia i matou le saʻo e leʻo faʻatonuina mai mea ia i matou i se mea faʻapitoa, a o le soʻotaga o lima faaloaloa."

Ina ua maeʻa le tuʻufaʻatasia muamua o malosiaga a le Setete agai i pulega tutoʻatasi, ua fautua mai Mazón ua oʻo i le taimi e "faʻavaeina ai se soʻotaga e ausia ai lena faʻasalalauga lona lua".

I lenei laulau lapotopoto, faʻatautaia e le failautusi faʻaitulagi mo Territorial Cohesion and Policies against Depopulation, Elena Cebrián, peresitene o le Diputación de Valencia, Toni Gaspar, ma Castellón, José Pascual Martí, faapea foi ma le pulenuu o Almoradí ma le sui o le itumalo. , María Gómez, ma pulenuu o Betxí, Alfred Remolar, ma Algemesí, Marta Trenzado.

Tuiina i le taulaga o Alicante

Ua faalauiloa atu e Mazón ia i latou o loo auai i lenei konafesi o le tausaga lenei ua faaavanoaina e le faalapotopotoga i le 141 municipal o le itumalo "latalata i le 177 miliona euros mai tupe maoae e feagai ai ma tulaga tulaga ese o loo i ai nei." E pei ona faʻamaonia mai e Mazón, o lenei faʻaopoopoga ua tuʻufaʻatasia i le 2022 i tulaga eseese ma le faʻamoemoe e faʻaitiitia ai le faʻatupulaia lautele o tau ma tau.

"Mai le Diputación de Alicante, aemaise lava le tautala i le tau o le tamaoaiga, ua matou faʻalauiloaina ni faiga faʻapitoa se lua. I le tasi itu, e te fesoasoani i malo e faʻafetaui a latou lava tau o le malosi ma tupe faʻaalu i le taimi nei ma, i le isi itu, faʻapea foʻi ma faʻasalalauga, tupe faʻapitoa e tau ai le faʻafitauli o le tamaoaiga ma le siʻitia o tau na faʻatupuina e Covid ma le tau o le tau, "o le tala lea a le peresitene, o le na faamaoti, i lona manatu, o le tau o le tamaoaiga "e le sau mai le taua i Iukureini, ae o le taimi muamua, ma o le mea na faia e le taua ua faateleina ai".

E le gata i lea, ua faailoa mai e Mazón e faapea talu mai le 2020 "sa i ai sa matou nofoaga autu e faatau ai le eletise e aoga tele lea, i aso nei, matou te maua se tau o le 70 euros i le megawatt / itula mo malo, pe a faatusatusa i le sili atu i le 100 lena. e totogi. Ina ia faʻaauau i lenei laina, o le a matou faʻaputuina tupe faʻapolopolo mo le taulaga faʻapitonuʻu o le 17 miliona Euro".

O le ofisa o le itumalo, o le na fautuaina le fefaʻasoaaʻi o poto masani ma meafaigaluega i le va o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ina ia, mulimuli ane, "e faia e tagata taʻitoʻatasi le mea e sili ona latou malamalama i ai mo la latou pulega, ma ni faʻamoemoega lelei", na faʻamatalaina e le Fono a le Itumalo na faʻatinoina, taua tele, le "Muamua tupe. mo SMEs, micro-SMEs ma tagata faigaluega a le tagata lava ia, faʻauʻuina i lenei tausaga le 9 miliona Euro ma le 15 i le 2023".

E le gata i lea, na manaʻo le peresetene e faʻamalosia o le Alicante provincial institution o loʻo i ai lana lava Cooperation Fund, "lea e tuʻuina atu ai le tele o le saʻolotoga i maota o le taulaga ma, pe a faʻatusatusa i le 13,7 miliona o loʻo talosagaina ai i matou e le Generalitat, matou te faʻatupeina le 36 miliona. e mafai ona maua mai mo tupe teufaafaigaluega ma tupe faʻaalu nei".

"I mataupu tuusaʻo, faʻatasi ai ma le nofoaga autu e faʻatau ai le eletise, ua matou faʻafouina le vaʻa atoa o taavale i totonu o le taulaga i lalo ifo o le 50.000 tagata nonofo ma le 5 miliona euros, lea e faʻaopoopoina i ai le isi lua mo le faʻapipiʻiina o eletise eletise », Mazón ua. faailoa mai, o ai na ia apostilled le mea ua taʻua o "se taumafaiga tulaga ese".

Na taʻua e Mazón, i le isi itu, le faʻatinoina o le Ponesi o le Faʻaaogaina o le Fono a le Itumalo, lea o le tausaga nei e 18 miliona euros i telefoni e lua, e fesoasoani ai i pisinisi i le lotoifale.

"O loʻo matou fesoasoani i aiga vaivai, tagata faigaluega a le tagata lava ia ma vaega le lelei, ma e lelei le tele o mea matou te manaʻomia mai ia i matou lava ma, talu ai o loʻo matou talanoa e uiga i se soʻotaga, o loʻo matou manaʻomia ma le faʻaitulagi ma le faʻatupeina lautele a le setete" , ua ia faasalaina.

Mazón, o le na ia manatua e na o le Fono a le Itumalo o Alicante na te taofia lana vaega o le IAE -Economic Activities Tax- mo le tausaga a sau, ua valaau mo le "gaogao" ma "saili le nofoaga fono e fesili ai po o le a le mea e fetaui ma matou". .

Mulimuli ane, ua faaiuina e le peresitene lona taimi e saunoa ai ma se taʻutaʻua faapitoa i tagatanuu ma itumalo, o ē "Ou te manatu e leai se masalosalo o lenei faʻalavelave e le o se faʻalavelave, e le o se faʻalavelave, poʻo se gaosiga faʻapitoa o le tau o mea. , ae ova le tau”.

fa'aititia le tau lelei

Mo lenei mafuaʻaga, na ia faʻamamafaina ai o le "faʻaititia o le avega o lafoga i le Valencian Community, o le lona lua lea e sili ona maualuga le avega i Sepania atoa, ma ia faia se taumafaiga faʻaituau ina ia mafai e le tamaoaiga laiti ona siitia tauaso uma. aso ma tagatanuu e mafai ona oo i le faaiuga o le masina.

Mo lana vaega, o le pulenuu ma le sui o le itumalo o María Gómez, na lipotia mai o le Vega Baja itulagi na mafatia i le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau i lenei fono, faʻapea foʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina ma le tamaoaiga. O le mea lea, na ia faʻaalia ai i le faʻalavelave muamua na soifua maloloina nuʻu ma mafai ona tuʻuina atu "se tali vave ma aoga i tagatanuu. Aua o le nofoaga muamua na latou fai mai ai o le City Council, lea na faʻaogaina i toega.

E pei ona faʻamatalaina e Gómez, i le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le Covid, "e ui ina sili atu le leaga, na mafai ona tuʻuina atu se fesoasoani i aiga vaivai ma tagata fai faletalimalo ma pisinisi laiti, faatasi ai ma isi vaega, ma vaalele na saofagā i ai le Alicante Provincial Council . Sa lava ma totoe le tatou tamaoaiga ma sao o isi pulega”.

Peita’i o le fa’anoanoaga lea a le Pulenu’u ma le Sui, i lenei fa’aletonu o tau ma le tau o le tau o le soifuaga, “ua suia le tulaga, aua o lea ua sili ona afaina ai maota o le taulaga. Ua oo ina le mafai ona faapaleni tupe ma ua i ai a tatou lava faafitauli tau tamaoaiga”, a o talosaga atu “ia faafofoga mai, ona e tele a tatou tala. O matou o le auala ma aiga, ae matou te manaʻomia se fesoasoani, sao, tupe ma faʻaumatia galuega faʻapitoa”.

Aʻo leʻi faia le laulau lapotopoto, na auai le peresetene i le felafolafoaiga talu ai na taʻitaʻia e pulenuu o Alicante, Luis Barcala, Valencia, Joan Ribó, Castelló, Amparo Marco, ma Elche, Carlos González, i luga o le luʻitau na feagai ma 'Aai tetele i le taua faasaga. tau, fua ma gaioiga'.