O le filogia o le methane e maualuga atu nai lo le mea e gaosia ai ma e popole tele e pei o le CO2

O le CO2 e sili atu le taʻutaʻua nai lo le methane pe a oʻo mai i kasa oona o loʻo faʻavaveina le vevela o le lalolagi i luga o le paneta o le Lalolagi. O le tele lava, o lenei lona lua e oso i luga o ulutala pe a talanoa e uiga i faʻamalama mai faʻatoʻaga povi. Ae ui i lea, o le tele ma le tele o leo faʻapitoa e fai mai le taua o lenei kesi pe a totoina ni fofo e taofia ai suiga o le tau.

O se lipoti lata mai (Fepuari 2022) mai le International Energy Agency e mautinoa ai o le methane e nafa ma le 30% o le siʻitia o le vevela talu mai le amataga o le Industrial Revolution.

Ae o le mea moni o lona mamafa i le seti o kasa faʻaleagaina atonu e sili atu nai lo le talitonuga muamua.

Ua fa'amāmāina e le isi lipoti talu ai nei na fa'aogaina ata satelite e fua ai le fa'aosoina o le methane e le kamupani suau'u ma kesi.

O le faaiuga na maua e sili atu nai lo le iloaina. Ole tele ole methane e le'i fa'ailoaina o lo'o fa'amauina i lalo ole 10% ole suau'u ma kesi fa'aleaogaina ile atunu'u pito i luga e ono.

Fa'aliliuina i fuainumera, o tone ta'itasi o le methane e le'o aofia i lipoti aloa'ia e tutusa ma le 4,400 tala o le a'afiaga i luga o le tau ma luga ole osone, lea e i'u ai i le soifua maloloina o le tagata, gaosiga o galuega po'o fua o fa'ato'aga, ma isi.

O le a le mea ma o fea e gaosia ai?

Methane ose kasa e leai se lanu ma e leai se manogi e gaosia i le natura mai le pala o laau. O lenei faiga fa'anatura e mafai ona fa'aogaina e maua ai le biogas ma e mafai ona fa'atupuina i le 97% o le kesi fa'alenatura. I eli koale e ta'ua o le firedamp ma e matua mata'utia ona o le faigofie ona mu.

Faatasi ai ma faʻafitauli faʻalenatura e mafua mai i le natura, o le pala o otaota (30%), taufusi (23%), o le faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo (20%) ma le faʻaogaina o meaola, aemaise lava lafumanu (17%).

Aisea e sili atu ai le taua nai lo lou manatu?

O le Methane o lo'o ta'ua o le kasa fa'a'ele'ele lona lua e sili ona a'afia. Ae ui i lea, i le talafaasolopito e leʻi tuʻuina atu se taua tele e pei o le CO2.

E ese le amio a le tasi ma le isi. O le carbon dioxide o le mea e sili ona umi le ola ma sili ona taatele o le filogia. O le vaega o totoe, e aofia ai le methane, e pupuu ma mou ese atu mai le ea i se tulaga vave. Peitaʻi, ua faʻaalia e saienitisi e sili atu le aoga i le puʻeina o le susulu o le la ma sili atu lona sao i le mafanafana. Ua fuafuaina e 36 taimi e sili atu lona gafatia. O le mea lea o le taua o le faʻafefeina i le toetoe lava tutusa ma le CO2 lauiloa.

Ina ia faia lenei mea, o loʻo i ai i le Iuni a Europa le Methane Strategy i le aso 2020. E le gata i lea, o loʻo ia saunia tulafono fou e taulaʻi i lenei kesi ma o loʻo faʻamoemoe e faʻaitiitia ai ana faʻamalama.

O le vaega o le malosi (lea e aofia ai le suauu, kesi faanatura, koale ma le bioenergy) ua toe taulamua i tulaga o le matafaioi mo le fa'auluina o methane.

E tusa ai ma suʻesuʻega a le International Energy Agency, e tusa ma le 40% o methane emisi mai le malosi. Mo lenei mafuaʻaga, e talitonu lenei faʻalapotopotoga o le nofouta i lenei faʻafitauli o se avanoa sili lea e faʻatapulaʻaina ai le vevela o le lalolagi "aua o auala e faʻaitiitia ai ua lauiloa ma, masani, aoga," puipuia le lipoti.

O lafumanu, e iai le si'usi'u o fa'apogai

Aisea e masani ai le tuuaia o povi ona o le tele o le nafa ma le leaga o le methane? O le mea lea, e le o le faʻatoʻaga e mafua ai le faʻalavelave, pe afai e sili atu ona faigata le faʻaitiitia o le methane o loʻo tuʻuina mai ma o le tuʻufaʻatasiga o le vaega o faʻatoaga e manatu e taua tele. I se isi faaupuga, soʻo se suiga, tusa lava pe laʻititi, i lenei vaega e mafai ona i ai se aafiaga tele.

I le feagai ai ma gaioiga talafeagai, i le COP26 o le a taumafai atunuu e faʻaititia le methane i le 30% i le va o le taimi nei ma le 2030, faʻaalia i le Global Methane Initiative.

I totonu o Europa, o le vaega e mafai ona tausisia lenei feagaiga o le a taulai atu i le faʻaitiitia o le methane emissions i le malosi, faʻatoʻaga ma otaota vaega, talu ai o nei vaega o loʻo faʻatusalia, i lo latou tulaga, o methane emissions uma i le Konetineta Tuai.

O le fuafuaga o le faʻalauiloaina o gaioiga faʻapitoa i vaega taʻitasi o le tamaoaiga ma faʻaoga lelei le fesoʻotaʻiga i le va o vaega (e pei o, mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le gaosiga o le biomethane).