Virginijus Sinkevicius (Vilnius, Litva, 1990.) zbog svojih godina mogao bi biti jedan od mladih ljudi koji su demonstrirali na ulicama Pariza tijekom proslave Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) 2015. godine. Tada je jedva imao 25 godina. Sada je ovaj mladi Litavac zadužen za praćenje europskih koraka prema održivijoj Uniji; Gotovo tri godine bio je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, jedan od resora s najvećom težinom u vladi zajednice.
-Zbog godina mogao bi biti dio 'Mladi za klimu'. Koje biste od njegovih namjena mogli sami napraviti?
-Mislim da su moje godine bile jedan od razloga zašto mi je predložena ova torba.
Klimatska kriza za mene nije nešto apstraktno, jer to moram živjeti. Vidjet ću svijet 2050. prilika je za promjenu opasnih trendova i doprinos nastojanjima da se spasi planet pogodan za život za buduće generacije. Klimatska kriza sama po sebi može riješiti problem treba li procijeniti problem iz više uglova i riješiti problem iz različitih perspektiva. To se ne odnosi samo na emisije, već i na gubitak biološke raznolikosti, onečišćenje ili iscrpljivanje resursa, moramo se suočiti sa svim izazovima.
– Mnogi su mladi 2018. pokrenuli akciju tražeći više politike. Sada kada ste na mjestu gdje se donose odluke, što im morate reći?
- Prije svega, želim vam se zahvaliti jer bez vašeg glasa, bez vaših ruku i prosvjeda možda nećemo imati europski zeleni dogovor. Mogu obećati da ćemo nastaviti ići naprijed, jer je to strategija rasta Europske unije do 2050. godine i mora se primjenjivati za nas i za generacije koje dolaze.
-Prvi put nakon Drugog svjetskog rata Europljanin trpi rat na svom teritoriju. Strahuje li Bruxelles da će napraviti korak unatrag u dekarbonizaciji gospodarstva?
-Ruska agresija na Ukrajinu neće imati negativne učinke na primjenu europskog zelenog dogovora. Naprotiv, ovaj rat je pokazao da naša ovisnost o ruskim fosilnim gorivima ne može više trajati. Moramo prestati podržavati ruski vojni proračun plaćanjem fosilnih goriva. Prekidanjem isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj i ucjenom cijele Unije Rusija je još jednom pokazala da je nepouzdan dobavljač plina. Smanjit ćemo uvoz plina iz Rusije u trećem tromjesečju kako bismo postali neovisni i neovisni o ruskim fosilnim gorivima do 2030. godine.
-Ispunjava li se mapa puta 'Green Deal'? Hoćemo li na vrijeme postići Pariške sporazume ili ćemo ih morati odgoditi?
- 'Green Deal' je nedvojbeno jedan od glavnih političkih ciljeva Europske unije. Od početka je zamišljena kao strategija rasta Unije koja nas vodi prema održivom, modernom, konkurentnom i otpornom gospodarstvu i društvu. Klimatski, energetski i ekološki ciljevi utvrđeni su zakonom. Znajte da troškovi nedjelovanja daleko nadmašuju troškove povezane sa zelenom tranzicijom. Posljednje izvješće IPCC-a vrlo je jasno: prozor za osiguravanje nastanjive budućnosti brzo se zatvara: kako bismo zadržali cilj od 1,5ºC u našem dosegu, moramo ubrzati provedbu Pariškog sporazuma. Ne možemo dalje odgađati usklađenu akciju.
“Znamo da troškovi nedjelovanja daleko nadmašuju troškove povezane sa zelenom tranzicijom”
-Možete li identificirati glavni ekološki problem s kojim se Europa trenutno suočava?
-U Europi, kao iu ostatku svijeta, suočavamo se s trostrukom prijetnjom klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja. Sve tri krize potaknute su neodrživim ekonomskim modelima i našim pretjeranim korištenjem prirodnih resursa. Oni ugrožavaju naše zdravlje, naše gospodarstvo i naše društveno tkivo. Jedan od problema koji vidim globalno je to što se ne prepoznaje međusobna povezanost ovih kriza. Klimatske promjene su popularna riječ, ali ne mogu se rješavati izolirano. Moramo ići dalje od fokusa na energiju i emisije i gledati širu sliku. Moramo razumjeti ublažavajuću ulogu koju oceani i ekosustavi imaju i učiniti više kako bismo osigurali da i dalje igraju tu ulogu. Također moramo iskoristiti prednosti prijelaza na kružno gospodarstvo.
Vrlo je ambiciozan...
– Naš odgovor na te krize postojeće je pitanje i mora prepoznati njegovu hitnost i povezanost. Međutim, uključiti sve gospodarske sektore su svi akteri novih društava. Trebamo vas da udružite snage kako bismo postigli ekonomiju s nultom emisijom ugljika, prirodno pozitivno i pravedno gospodarstvo. Zeleni dogovor pokrenuo je odgovor na ovu trostruku krizu. Ovu tranziciju možemo ubrzati brzim povećanjem tehnoloških rješenja, rješenja temeljenih na prirodi i društvenih rješenja. Mnogi su već postojali, ali ih trebamo upotrijebiti šire i u puno većem opsegu.
-U Španjolskoj je Kongres zastupnika nedavno odobrio Zakon o otpadu: je li on dovoljno ambiciozan u smislu europskih ciljeva?
-Pozdravljamo novi španjolski zakon koji primjenjuje zakonodavstvo zajednice i cijenimo kvalitetu i razinu ambicija koju želi postići. Veselim se što ću vidjeti provedbu zakona i pozitivan utjecaj koji će imati na većinu gospodarenja otpadom u Španjolskoj.
-Jeste li zabrinuti što je, primjerice, smanjenje jednokratne plastike zaostalo u vašem putokazu?
-Trenutno ocjenjujemo potpunost i usklađenost transpozicije direktive o plastici za jednokratnu upotrebu u svim državama članicama. Prerano je reći u kojoj mjeri pojedine države članice provode transpoziciju i provedbu Direktive. Europska komisija nedavno je ažurirala planove za kružno gospodarstvo, jedan od stupova 'Zelenog dogovora', usredotočujući se na dva aspekta: 'greenwashing' i tekstilni sektor. Potonji je, posebice, jedan od glavnih odgovornih za dolazak mikroplastike u rijeke i ribnjake.
“Tekstilni sektor jedan je od glavnih zaslužnih za dolazak mikroplastike u rijeke i mora; 'Green Deal' se usredotočuje na ovaj problem i na 'greenwashing'»
-Koji su avioni za rješavanje ovog problema?
-Tekstil izrađen od sintetičkih vlakana, poput poliestera i akrila, jedan je od glavnih izvora nenamjernog ispuštanja mikroplastike u okoliš. Oni se razvijaju u različitim fazama životnog ciklusa tekstila. Pokušat ćemo se baviti dizajnom proizvoda, unapređenjem proizvodnih procesa, pretpranjem u industrijskim proizvodnim pogonima, označavanjem i promicanjem inovativnih materijala. Kao takav, imat će izravne učinke na tekstilnu industriju i tržište.
-Po pitanju otrovnih tvari, Bruxelles je odobrio mapu puta za zabranu kemijskih tvari u Europskoj uniji. Ekolozi su pozdravili ovaj popis, za koji procjenjuju da bi mogao utjecati na gotovo 12.000 tvari. Znači li uvrštavanje na ovaj popis potpunu zabranu?
-Uključivanje u REACH put ograničenja ukazuje da će ova tvar biti zabranjena ili ograničena u narednim godinama. Želimo ubrzati nametanje ograničenja za ove vrlo štetne kemikalije i krenuti naprijed na našem putu ka okolišu bez otrovnih tvari, a to ćemo učiniti ograničavanjem čitavih skupina kao što je obećano u Strategiji za održivost Clean Chemicals 2020. Komisija je izradila plan za davanje prioriteta nekim od ovih najštetnijih tvari za grupna ograničenja.
"Ako Španjolska ne ispoštuje presudu o Doñani, Komisija će djelovati"
Europski povjerenik donio je odluku o dva najhitnija ekološka pitanja koja Španjolska trenutno ima, Doñani i Mar Menor. “Ova područja nisu samo dom ugroženim vrstama – objasnio je – već su također ključna za skladištenje CO2 u borbi protiv klimatskih promjena. Poljoprivredni pritisci drže oba područja na rubu provalije. Komisija je duboko zabrinuta zbog nedavnih planova za povećanje neodrživih razina povlačenja vode, što bi moglo imati štetne učinke na ekosustave. Poslali smo pismo španjolskim vlastima kako bismo prenijeli ovu zabrinutost i pozvali ih da što prije primjene cijeli niz mjera potrebnih za potpunu usklađenost s presudom Suda Europske unije. Naprotiv, Povjerenstvo je nastojalo brzo iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi osigurala izvršenje ove kazne. Što se tiče Mar Menora, Španjolska mora poduzeti dodatne mjere kako bi izbjegla eutrofikaciju u regiji kako bi postigla ciljeve direktive o nitratima»
