Pokret za neovisnost ne uspijeva podići 'katalangat' na europskim razmjerima

Da nije bilo pobornika neovisnosti i nastojanja pojedinih španjolskih europarlamentaraca da pobiju njihove postulate, ne bi se primijetilo da je aktualna rasprava održana ove srijede na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta potekla iz prijedloga Zeleni u vezi s takozvanim »catalangateom«, navodnom špijunažom s Pegazom nad više od pedeset osoba povezanih sa separatizmom u Kataloniji, od kojih su mnogi odabrani teretni brodovi. Komora, naime, nije htjela raspravljati o ovoj temi, što je već neuspješno predlagao Los Verdes (gdje je integriran ERC) kada je odbjegli bivši predsjednik Katalonije Carles Puigdemont dao zeleno svjetlo za širenje istrage o navodnim špijunažu provodi CitizenLab, registriran na Sveučilištu u Torontu (Kanada). Međutim, grupa ima pravo odabrati aktualno pitanje koje će podnijeti za raspravu na jednoj od svakih sedam plenarnih sjednica. Onaj ovih dana, koji slavi u Strasbourgu, odgovarao im je, tu mu je bila prilika. Dakle, opterećuje medijsko očekivanje, u hodnicima Europskog parlamenta diše se stanoviti skepticizam. Bila je to ipak rasprava bez prijedloga rezolucije. Nema glasanja, nema slanja poruka za izmjene. Ništa. A ni to što se slavi petnaest dana nakon što je parlamentarno povjerenstvo stvoreno da istraži što se dogodilo s Pegasusom u zemljama poput Mađarske ili Poljske formalno konstituirano u Domu, također ne pomaže. Plenarna sjednica može malo doprinijeti ako ovo delegirano tijelo nije započelo s radom, osim uvida u to koje interese ili brige imaju različite skupine u toj istrazi. Od zabrane sustava do regulacije korištenja na razini zajednice. Ali tu su bili Carles Puigdemont, Clara Ponsatí i Antoni Comín Europeo, njih troje bez parlamentarca koji bi ih dočekao i okupili su ozbiljnu grupu protiv Španjolske, opet, pred parlamentom zbog te navodne špijunaže koju tek treba dokazati. Na istom tragu, ERC-ovi zastupnici u Europskom parlamentu kao što su Jordi Solé ili Diana Riba, te iz Bildua, Pernando Barrena. Peneuvista Izaskun Bilbao ili Idoia Villanueva, iz Podemosa, ušla je u specifični katalonski slučaj, iako u vrlo različitim tonovima. Ukupno 67 sudionika, od čega nešto više od desetak Španjolaca. Ostali su izbjegli 'katalangu' u svojim eksplozijama. Izvjestiteljica inicijative bila je europarlamentarka Zelenih Saskia Bricmont, koja se u europskom ključu izrazila u obrani da, suprotno mišljenju Vijeća i Komisije, špijunaža s Pegasusom "nije pitanje nacionalne sigurnosti", već pitanje jer ono što je u pitanju je vladavina prava. Obje institucije, ali i parlament, pogodilo je to što su šutjeli o katalonskom slučaju. "Želim čuti kako oštro osuđujete ta djela špijunaže", rekao je. Nije uspjela, osim što je povjerenik za proračun, Johannes Hahn, ponovio poruku koju je Komisija već dala osuđujući općenito "svaki ilegalni pristup komunikacijama" građana. Također je jasno dao do znanja da neće biti posebne istrage u Europskoj komisiji: "Nadležnost je na svakoj državi članici i Komisija nije u poziciji istraživati ​​konkretne slučajeve." Poticat će, da, rad Europskog parlamenta u tom pogledu i surađivati ​​će prema potrebi. Kao predstavnik Vijeća, komisiji je nazočio i državni tajnik Francuske za europske poslove, Clément Beaune, a stav je bio sličan: "Ograničenja privatnosti uokvirena su nacionalnom i europskom zaštitom." “Europa ne može gledati na drugu stranu. Bez Europske unije nema moguće demokracije u Europi. Pegaz i demokracija nisu spojivi”, odgovorio je Puigdemont na svome mjestu. Kako, tko bi bio među špijuniranima, izravno je istaknuo da je pitanje može li se ovaj sustav koristiti ili ne, jer po njegovom mišljenju ne postoji sudsko rješenje koje to opravdava. Ponsatí je izravno izazvao europske institucije: “Španjolska špijunira svoje građane kršeći prava pod samozadovoljnim okom Vijeća i Komisije (…) Hoće li Komisija biti kartel država za progon manjina? Ispunite svoju dužnost da branite naša prava od autoritarne države”, odbrusio je. Već u Los Verdesu, Diana Riba se postavila kao žrtva Pegaza i rekla da je njen slučaj opsežan za restoran Chamber. “Španjolska vlada je jedina odgovorna za rasvjetljavanje ovog skandala. Već ste priznali da ste kupili Pegasus. Nemate drugog izbora nego objasniti tko to koristi, kako, protiv koga i što se radi sa svim tim informacijama", rekao je Društvenoj komori. Također je govorio o špijuniranju prvog i drugog. To se događa, dodao je, "ne samo u Mađarskoj, nego i u Španjolskoj", u pokušaju izjednačavanja različitih situacija. Komisija je nastavila na temelju toga da je Europski parlament nastavio ciljati žrtve Pegaza u istočnoj zemlji, kao u Poljskoj. Oni su novinari, oporbeni političari, ali i suci i tužitelji. Mađarska je, osim toga, kao i Poljska, već neko vrijeme u fokusu europskih institucija zbog kršenja propisa Zajednice jednako bitnih kao što je poštivanje neovisnosti sudaca. “Nitko se ne treba čuditi” Nije se dugo čekalo na odgovor popularnih Europljana. Glasnogovornica španjolske delegacije, Dolors Montserrat, obratila se Puigdemontu, u reorganizaciji koja bi se mogla proširiti na njegova druga dva kolege bez parlamentarnog kluba u Europi: "Neću prihvatiti niti jednu lekciju o zakonitosti od njega jer je bjegunac od pravde". Conform je branio pred plenarnim zasjedanjem, s "osumnjičenim" izvješćima CitizenLaba da su nezavisni zastupnici "pronašli priliku za viktimizaciju" i za poduzimanje "još jedne ofenzive protiv države". Najmanje što se može očekivati ​​od obavještajnih službi jedne države je da uvijek istražuju uz sudsku zaštitu, istaknuo je, s obzirom na to da je riječ o ljudima koji su mimo države ukinuli Ustav i osuđeni za pobuna. "Ako je država napadnuta, država se mora braniti", dodao je. Na istom tragu i Juan Ignacio Zoido, bivši ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik komisije Europskog parlamenta koja će istraživati ​​korištenje Pegaza u državama članicama. Za njega je cilj ove rasprave, kao i širenja tog izvješća CitizenLaba, "medijski i propagandni teatar kojim se pretvaraju da Europa zaboravlja svoje napade na vladavinu prava i skriva da podrška neovisnosti u Katalonija je pala na povijesni minimum”. “Vaša kazališta više nikoga ne varaju”, odbrusio je. U svom govoru jasno je dao do znanja da tehnologija nije loša sama po sebi i, u svakom slučaju, naglasio je da kada je država koristi mimo zakona "to zaslužuje odbacivanje", ali to "nema nikakve veze s onim što neki kažu da se događa u Španjolskoj, vladavina prava. U svim je slučajevima ustvrdio kako se "nikoga ne treba čuditi što su prisluškivani ljudi osuđeni za pobunu koji su izjavili da bi ponovno počinili taj zločin". "Paradoks" pokreta za neovisnost Jordi Cañas, iz Ciudadanosa, nastavio je napadati "paradoks" da oni koji su ukinuli Ustav "izvodeći državni udar, osuđuju bez dokaza da se država brani" i da "oni koji su bili optuženi za špijunažu (...) i spriječili istražnu komisiju u katalonskom parlamentu da istraži pritužbe o navodnoj špijunaži, iskoristite ovu plenarnu sjednicu" da podignu tu pritužbu. "Ukrali su Kataloncima sedam milijuna podataka", dodao je, ističući da su "stručnjaci za propagandu i laži te za obranu svojih prava, a krše svačija". “U svakoj pravnoj državi teret dokazivanja je na optužbi, ali oni optužuju bez dokaza i koriste i zlorabe ovaj Sabor ne da bi saznali istinu, nego da bi širili laži”, zaključio je. Za Jorgea Buxadéa, zastupnika u Europskom parlamentu za Vox, "malo su ih špijunirali i malo su ih proganjali." “Europljani su umorni od gledanja kako ne izlazite iz jedne krize za drugom. Sada je Pegaz iscrpljen”, istaknuo je, osuđujući njegovo “sektaštvo”. “Želite li jaču i sigurniju Europu? Pa pričajte o sigurnosti koja brine Europljane, a ne onoj koja brine male političare”, rekao je pred Vijećem. U međuvremenu, iz redova španjolskih socijalista, Juan Fernando López Aguilar, koji predsjeda Komisijom za pravosuđe, građanske slobode i unutarnje poslove Europskog parlamenta, nije ulazio u konkretan slučaj te se fokusirao na rad od godinu dana koje je mora biti ispred istraživanja na Pegazu. Uzmite u obzir da s obzirom na potencijalnu štetu temeljnim pravima koju ova tehnologija ima, te da "postoje jasni pokazatelji da ju je imalo" najmanje dvadeset država, "ne može se isključiti da bi trebalo zaključiti da je sustav nekompatibilan s europskim standardima " . U svim slučajevima, kako brani također socijalist Ibán García del Blanco, "ne radi se o špijuniranju prvog ili drugog, već o vrlo ozbiljnim dokazima koji se pojavljuju za zdravlje europske demokracije." “Potrebni su nam uvjerljivi dokazi o tome tko je bio špijuniran, kako i kada, i tko stoji iza toga (….) Nemojmo donositi prerane zaključke. Ovo je ekstemporalna rasprava”, istaknuo je vezano uz zadaće istražnog povjerenstva. To da, na što se otvorilo u Europskom parlamentu, jer u Kongresu zastupnika, trenutno, PSOE nije za posao.