Stupnjevi povezani s informatikom, inženjerstvom i zdravstvom su oni koji imaju veću zapošljivost, dok su oni koji se odnose na umjetnost i humanističke znanosti oni koji zatvaraju ljestvicu. Ovo je glavni zaključak koji proizlazi iz studije U-Ranking, koju su pripremili Zaklada BBVA i IVIE (Valencijski institut za ekonomska istraživanja), u kojoj se navodi da ovaj obrazac potvrđuje uvriježeno mišljenje da pruža "više mogućnosti" za STEM diplome ( znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika).
Na ljestvici je poredan 101 španjolski sveučilišni kampus, koji grupira više od 4.000 aktualnih diploma prvostupnika i utvrđuje četiri varijable za definiranje zapošljivosti: stopu zaposlenosti, postotak zaposlenih osoba s plaćom većom od 1.500 eura, postotak visokokvalificiranih zanimanja i udio diplomanata koji rade u svom području studija.
Na taj način je zaključio da "proučeni naslov označava razlike u umetanju do 25 postotnih bodova u studiju vjerojatnosti pronalaska posla, 82 boda u kojima je plaća veća od 1.500 eura, 81 bod u kojem je riječ o prilagođenom poslu razini studija i 92 boda u kojima je rad prilagođen području za koje su se školovali i osposobljavali”. Za dobivanje ovih rezultata analizirano je stanje diplomiranih pet godina ranije u 2019. godini.
Pod uvjetom da su apsolutni rezultati umetanja za određene stupnjeve, klasifikaciju predvodi medicina, sa stopom zaposlenosti od 95%, 91,8% zaposlenih osoba koje zarađuju 1.500 ili više eura mjesečno i praktički 100% diplomanata koji rade u visoko- kvalificirana i uz studij povezana zanimanja.
Osam inženjerskih tvrtki, zajedno s Computer Scienceom, zauzelo je sljedećih devet stepenica ljestvice. Konkretno, prema silaznom redoslijedu, Aeronautičko inženjerstvo, Računalno inženjerstvo, Inženjerstvo industrijske tehnologije, Računalstvo, Telekomunikacijsko inženjerstvo, Razvoj softvera i aplikacija te Multimedijsko inženjerstvo, Energetika, Elektrotehnika i Elektronsko inženjerstvo.
S druge strane, u donjem dijelu tablice ističu se povoljni rezultati radnog uključivanja onih sa završenim sveučilišnim studijem arheologije, sa 77% iznosa zaposlenosti i 62% visokokvalificiranih zanimanja. Međutim, samo 10% tih zaposlenika ima plaće jednake ili veće od 1.500 eura, a 54% diplomanata radi u području studija.
Ostali studiji s niskom razinom zapošljivosti, u uzlaznom smislu od zadnje pozicije, su Povijest umjetnosti, Konzervacija i restauracija, Likovne umjetnosti, Menadžment i javna uprava, Radna terapija i Povijest.
Klasifikacija po sveučilištima
U izvješću se također klasificiraju mogućnosti uključivanja u radni odnos prema sveučilištu na kojem su završili studij. Opći stav o ovom pitanju uvelike je uvjetovan diplomama koje nudi svaka institucija. Tako se veleučilišta, sa značajnom težinom diploma koje se nalaze na vrhu ljestvice - poput inženjerstva i računarstva - ističu na najvišim pozicijama.
Također se na vrhu tablice nalaze “mnoga privatna i mlada sveučilišta, koja su nedavno strukturirala svoju ponudu diploma i odlučila se za sastav naslova s dobrim rezultatima umetanja”, prema autorima studije.
Stoga je na čelu globalne ljestvice globalnog uključivanja u radnu snagu Politehničko sveučilište u Madridu (javno), a slijedi ga privatno Sveučilište Católica Santa Teresa de Jesús de Ávila. Slijede, silaznim redoslijedom, veleučilišta Cartagena i Catalunya (oba javna), a zatim nekoliko privatnih: Sveučilište Nebrija, Pontificia de Comillas, Alfonso X el Sabio, International de Catalunya i Mondragón. Poredak prvih deset zatvara Javno sveučilište Navarra.
Naprotiv, sveučilišta koja proizlaze iz povijesnih općih studija i koja se zbog svog podrijetla bave samo svim područjima specijalizacije i održavaju ponudu područja znanja s malom zapošljivošću, najlošije su pozicionirana u klasifikaciji. To je slučaj sa Sveučilištem u Salamanci i onima u Murciji, Alicanteu, Granadi, Huelvi, Málagi i Almeriji, gdje se nalaze Sveučilište Complutense u Madridu i Sveučilište Pablo Olavide u Sevilli.
Međutim, dobra zapošljivost STEM diploma ne sprječava mlade španjolske studente da imaju veće probleme zapošljivosti nego njihovi europski vršnjaci. Stoga je stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih studenata "između 7 i 8 postotnih bodova ispod prosjeka Europske unije", navodi se u studiji.
U europskim zemljama (Nizozemska, Malta, Njemačka, Estonija, Litva, Mađarska, Slovenija, Švedska, Finska, Austrija i Latvija) postoji velika zaposlenost među mladim diplomantima, prelazi 90%, dok u Španjolskoj ne doseže 77 %, samo zbog ispred Italije i Grčke.
Alat za traženje diploma
Kako bi olakšali odabir studenata, autoriteti izvješća uključili su svoje zaključke u alat 'Choose University' na web stranici U-Ranking. Dakle, parametrima koje je ova tražilica karijera već imala, sada su dodani pokazatelji radnog angažmana različitih sveučilišnih studija, kao i postojeće razlike ovisno o sveučilištu koje ih nudi.
Prema promotorima, "jedan od glavnih ciljeva projekta U-Ranking je olakšati odluku studenata da izaberu studente i preporuče njihovo školovanje na sveučilištu." Izbor koji je iz godine u godinu uvjetovan širokim rasponom stupnjeva, s više od 4.000 stupnjeva u kontinuiranom porastu, zajedno s ograničenjima graničnih ocjena i cijena upisa.
