Iran je nemilosrdan prema Kurdima i već se vodi više od 5.000 nestalih

Represija protiv prosvjednika u Iranu ušla je u novu fazu, opasniju i izvan kontrole. Korištenje Revolucionarne garde, grane iranskih oružanih snaga stvorene za zaštitu teokratskog sustava Islamske Republike, u kurdskim područjima, povećalo je eskalaciju nasilja u regiji i već ima sve veći broj žrtava.

Unatoč poteškoćama u komunikaciji, s čestim prekidima interneta, poput prošlog ponedjeljka, aktivisti osuđuju intenziviranje represije Homeinističkog režima u kurdskim regijama Irana. Isti ti aktivisti optužuju policijske snage za raspoređivanje helikoptera i teškog naoružanja. Videozapisi koji kruže internetom pokazuju kako vlasti šire napade u ovom području. Slike pokazuju desetke ljudi kako trče, pokušavajući se zaštititi od intenzivne pucnjave.

U ovom videu možete vidjeti neke udarce i ispadanja na ulici. Brojke koje ova eskalacija nasilja ostavlja za sobom su dramatične. Skupina za ljudska prava Hengaw sa sjedištem u Norveškoj je organizacija koja je zadužena za praćenje zlostavljanja režima u iranskom Kurdistanu. U svom postu na Twitteru objavio je svoje tjedne slike onoga za što kažu da su njegove državne snage otišle u gradove Bukan, Mahabad i Javanroud u pokrajini Zapadni Azerbajdžan, dajući, prema aktivistima za ljudska prava koje je konzultirao ABC, "postoje dokazi da Iranska vlada čini ratne zločine.

Od početka prosvjeda 16. rujna, više od 5.000 ljudi je nestalo, a najmanje 111 ih je umrlo od ruku državnih snaga, uključujući 14 djece, potvrdio je Hengaw.

Mučenja i racije

Nekoliko izvješća ove organizacije otkrilo je oblike represije koju provode snage iranske vlade: sustavan način," osuđuju iz Hengaw.

Malo se zna o nestalima, zašto su odvedeni i gdje. Nisu uspjeli stupiti u kontakt sa svojim obiteljima ni sa svojim odvjetnicima, "ali ono što znamo sa sigurnošću je da su u najstrašnijoj situaciji i da se suprotstavljaju najbrutalnijoj torturi", rekao je glasnogovornik Awyara. organizacija.

Prema ovoj organizaciji, postoje saznanja o najmanje šest slučajeva mučenja koja su završila smrću zatočenika. Brutalnost Revolucionarne garde prema prosvjednicima zabilježena je u detaljima koje su ispričali liječnici i rodbina nestalih. “U većini slučajeva ti su ljudi bili udarani teškim predmetima, posebno palicama po glavi. Pojavili su se polomljenih kostiju”, kažu.

Upozorenje iranskih vlasti u kurdskim područjima nije novost. Ova regija, u kojoj živi četiri milijuna ljudi, graniči s Turskom i Irakom i "ima veliku povijest otpora protiv Islamske Republike", kaže Awyar, mladi iranski aktivist koji živi kao izbjeglica u Norveškoj. "Od prvog dana njegove vlade i nakon revolucije 1979., Kurdistan se uvijek suprotstavljao režimu i vlada je objavila rat protiv Kurda", prisjeća se aktivistica.

Sa svoje strane, izvori iz Revolucionarne garde uvjeravali su jučer da će nastaviti s bombardiranjem i napadima bespilotnim letjelicama na kurdske skupine u poluautonomnoj regiji iračkog Kurdistana dok ne "eliminiraju" prijetnju koju predstavljaju, usred kritika Iraka zbog kršenja njegovih suverenitet u tim operacijama, navodi iranska novinska agencija Tasnim. Dodano ovom povijesnom rivalstvu između kurdskih područja i vlade Teherana, podrijetlo ovog prosvjeda bilo je u gradu Saqqez, u iranskom Kurdistanu, odakle je bila mlada Kurdkinja Mahsa Amini.

Bila je to smrt Aminija dok je bila u pritvoru moralne policije zbog nepropisnog nošenja hidžaba, koja je rijetko rekla dosta i izašla na ulice prosvjedujući pod sloganima poput "Žena, sloboda i život" ili "Smrt diktatoru".

Politička i društvena klima

Iranske vlasti borile su se da uguše prosvjedni pokret koji je od početka osporavao obvezno nošenje marame za žene. No sada su otišli korak dalje i već pozivaju na društvene i političke promjene na svim razinama iranske države. Vodstvo ajatolaha Ali Khameneija suočava se s najvećim izazovom od Islamske revolucije 1979., s dva mjeseca nasilnih demonstracija koje se šire zemljom.

Iranske snage odgovorile su akcijom za koju skupina Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu kaže da je ostavila najmanje 342 mrtvih, pola tuceta ljudi već je osuđeno i više od 15,000 uhićeno. Amnesty International i Human Rights Watch jučer su zatražili od država članica Vijeća za ljudska prava UN-a da "hitno" uspostave mehanizam istrage i restitucije u Iranu kako bi odgovorili na "alarmantan porast ubojstava i kršenja ljudskih prava".