PRATITI
Četvrta runda razgovora koja je počela u ponedjeljak između ruske i ukrajinske delegacije u pokušaju da se dogovore o prekidu neprijateljstava nastavljena je u utorak putem video konferencije. Položaji izgledaju očigledno nepomirljivi i bombardovanja ne popuštaju. Međutim, u posljednjim satima zvaničnici bliski pregovaračima govore o izvjesnom "približavanju".
Za sada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio u utorak na telematskom sastanku sa visokim vojnim komandantima Atlantskog saveza da će njegova zemlja morati odustati od pridruživanja bloku. “Postalo je jasno da Ukrajina nije članica NATO-a. slušaj nas Razumijemo ljude. Godinama smo slušali da su vrata navodno bila otvorena, ali smo već vidjeli da ne možemo ući”, jadao se.
Istovremeno, šef ukrajinske države je bio zadovoljan što su "naši ljudi rekli da počnu to pokušavati i da se oslone na svoje snage i pomoć naših partnera". Zelenski je još jednom zatražio od NATO-a vojnu pomoć i izrazio žaljenje što ta organizacija nastavlja da se "zalaže" za uspostavljanje zone zabranjenog leta iznad Ukrajine kako bi spriječila ruske snage da nastave ispaljivati projektile i bombardirati njihove avione. On je uvjerio da se blokirani Atlantik "čini da je hipnotiziran ruskom agresijom".
S tim u vezi, Zelenski je izjavio da „čujemo argumente koji govore da bi Treći svjetski rat mogao ako NATO zatvori svoj prostor za ruske avione. Zbog toga nije stvorena humanitarna vazdušna zona iznad Ukrajine; dakle, Rusi mogu bombardovati gradove, bolnice i škole”. Budući da nismo u Alijansi, "ne tražimo da se usvoji član 5 NATO ugovora (...), ali bi bilo potrebno stvoriti nove formate interakcije". On je istakao takvu potrebu, budući da ruski avioni i projektili mogu da lete ka Zapadu, i zabilježio da je Rusija "gađala projektilima 20 kilometara od granica NATO-a i da su njeni dronovi već stigli tamo".
Krim, Donjeck i Lugansk
Glavni ukrajinski pregovarač Mijailo Podoliak insistirao je na početku pregovora da njegova zemlja "neće praviti ustupke po pitanju svog teritorijalnog integriteta", želeći da jasno stavi do znanja da, kao što je Moskva zahtevala, Kijev neće priznati Krim kao ruski niti separatističke republike Ukrajine, Donjeck i Lugansk kao nezavisne države. A još manje ukrajinske teritorije koje su ruske trupe okupirale tokom tekuće kampanje, uključujući provinciju Herson i pojas koji povezuje Donjeck sa Krimom.
Podoliak je rekao da je sada prioritet "dogovaranje o prekidu vatre i povlačenju ruskih trupa iz Ukrajine". I tu pitanje neće biti lako, jer će biti potrebno utvrditi koje zone ruska vojska treba da ostavi slobodnim. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u utorak da je "još prerano davati prognoze" o mogućem ishodu serije kontakata i o datumu završetka pregovora.
Sa svoje strane, Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog Predsjedništva, najavio je da bi "najkasnije u maju vrlo vjerovatno trebali postići mirovni sporazum, ili možda mnogo brže". Predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzia formulisao je ruske uslove za Ukrajinu: demilitarizacija (odbacivanje ofanzivnog oružja), denacifikacija (zabrana neonacističkih organizacija), garantovao je da Ukrajina neće predstavljati pretnju Rusiji i odustati od dela NATO-a. Nebenzia ovoga puta nije rekao ništa o Krimu i Donbasu, koji će, bez obzira na to da li ih Kijev priznaje ili ne, nastaviti da održavaju svoj sadašnji status van kontrole Kijeva.
