Studije kažu da snimamo 2% onoga što čujemo, 5% onoga što vidimo i 35% onoga što mirišemo. Miris nesumnjivo ima ogroman kapacitet da izazove uspomene i senzacije i sve više brendova koristi prednosti njegovog potencijala kao marketinške strategije. „Koristio se dugo vremena, iako je njegova akademska studija novija, analizirajući uticaj koji ima na strategiju“, kaže Francisco Torreblanca, profesor na ESIC Business & Marketing School. Svi prepoznajemo mirise kafe, knjige, novog auta... "Oni su u našem mozgu i postoje mirisi zbog kojih se osjećamo dobro", dodaje.
Unatoč tome što je nešto nematerijalno, miris nam daje mnogo informacija i vrlo se često koristi na prodajnim mjestima, iako to potrošači često ne shvaćaju.
Na primjer, miris žvakaće gume u prodavnici igračaka, losion za sunčanje u turističkoj agenciji i redbull u noćnim klubovima. Poznata je pionirska strategija Diznija u svojim tematskim parkovima gde preko nekih uređaja ispušta miris sveže napravljenih kokica.
"Miris može stvoriti osjećaj pripadnosti, a vi ste skloniji kupovini", naglašava Torreblanca. Na primjer, kada uđete u Burger King, koristite meso sa roštilja ili kafu u Starbucksu, "i taj miris je pojačan." Profesor, također direktor Sinaia marketinga, ističe miris koji je odabrao lanac hotela Swissôtel za identifikaciju svog brenda. „Njihovi hoteli mirišu na novac, oni vrlo dobro znaju šta im je javni cilj i bili su veoma uspješni.“
Upravo je ključno uzeti u obzir ovu javnost da bismo uspjeli u olfaktornoj marketinškoj strategiji, a "mora postojati strateška koherentnost da se traži povezanost između parfema i vrijednosti brenda", pojašnjava učiteljica. Primjerice, brend Eli cipela pri odabiru svoje arome odlučio se za parfem od lana, jednog od materijala koji koristi i asocira na dom.
Torreblanca također podsjeća da olfaktorna marketinška strategija dobija na snazi kada se kombinuje sa drugim čulom. “Ako nešto pomirišete, a zatim zavolite to je divno. Miris može biti vrh dobre strategije”, dodaje on. Početkom 2008. godine, Katalonska socijalistička partija (PSC) predstavila je aromu, prva partija koja je imala svoj parfem. Sa laticama Damaska, ima za cilj promicanje refleksije i razumijevanja. Arhitekta ove strategije bio je Albert Majós, osnivač Trison Scent-a, koji je prethodno pokušao da Barceloni da aromu, bez uspjeha koji je kasnije došao s PSC-om. Odatle je počeo da sarađuje sa Inditex grupom i već ima mnogo kompanija koje mu dolaze da namirišu svoj brend.
Miris se može kombinovati sa drugim čulima kako bi se stvorio senzorni lanac
“Na početku smo početka olfaktornog marketinga. Miris može prenijeti sve vrijednosti koje želite”, naznačio je Majós. Naravno, "važno je znati da ne možete dobiti miris da svima prenese istu poruku jer su mirisi povezani sa ličnim životom svakog od njih".
Ipak, postoji mnogo brendova koji dolaze u ovu kompaniju da pronađu svoj miris, onaj koji ih identifikuje sa njihovim vrednostima i koji im omogućava da se bolje pozicioniraju i prodaju. "Pozitivne stvari su povezane s mirisom tako da ga možete pozitivno povezati", dodaje on.
Za postizanje ovog pozitivnog rezultata potrebno je ujediniti rad parfimera i grafičkih dizajnera. “Definitivno znam vrijednosti da ih kasnije transformišem u mirise. Postoje olfaktorne porodice i sa klijentom radimo radionicu kako bi ih parfimer mogao uputiti”, objasnio je menadžer Trison Scenta. Oni prije svega rade sa svijetom mode, hotelima i automobilskom industrijom, gdje se najviše koristi olfaktorni marketing, ali "radimo čak i s onkološkim lijekovima".
Za aklimatizaciju prostora može se koristiti tehnologija nebulizacije. „Miris prelazi iz tečnog u gasovito stanje, ravnomerno se širi kroz kanale za klimatizaciju ili putem autonomne opreme“, objasnio je Majós, koji podseća da je „važno da pri ulasku u prostor uhvati taj miris u takvoj način da ostanete u želji da još malo pomirišete”.
Nebulizacija, prelazak mirisa iz tečnog u gasovito stanje, veoma je popularna tehnika
Druga tehnologija je suva difuzija, "sa malim turbinama koje duvaju preko polimera i odašilju mirisni zrak", objasnio je Arnaud Decoster, osnivač i izvršni direktor Sensology, jedine kompanije u Španiji koja koristi ovu vrstu tehnike.
“Kreiraj emocije”
Decoster je ranije radio u promotivnom marketingu, uglavnom fokusiran na vizuelne akcije, i shvatio je potrebu da se više koristi čulo mirisa, „stvarajući emocije“. Neki od njegovih radova prolaze kroz davanje mirisa događajima. Na primjer, stavio je miris na Bayer štand u Ifemi. A u drugim prilikama stižu mu neočekivani zahtjevi, poput traženja mirisa za zajednicu komšija "da smanji napetost na sastancima i opusti ljude".
Sensology ima 40 visokokvalitetnih parfema, iako neki od njenih kupaca žele kreirati svoje. Kada se to desi, zalaže se da brendovi menjaju aromu u zavisnosti od doba godine, baš kao što se radi sa izlozima.
Nakon pandemije, Arnaud Decoster je rekao da postoji mnogo brendova koji koriste arome kako bi potrošačima dali "veći osjećaj sigurnosti i mira".
