Na ivici skorog kolapsa nuklearnog sporazuma s Iranom i uz novu opasnost koju predstavlja ruska invazija na Ukrajinu, sile nastavljaju ovog četvrtka prvu rundu multilateralnih pregovora s Vladom Teherana, održanu u Beču i u kojoj su svi uključene pozicije stranaka. Iran se, dakle, odbijajući, direktno sastao sa delegacijom Sjedinjenih Država, za koju je posrednik za Enriquea Mora iz Evropske unije, zaduženog za tešku diplomatsku misiju za spas sporazuma iz 2015. Nakon prvog kontakta, obojica Washington i Teheran su umanjili šanse za pravi napredak u ovoj rundi pregovora, iako je visoki predstavnik za vanjsku politiku EU Josep Borrell također pretpostavio da nema mjesta za velike nove angažmane.
Mora je održao odvojene sastanke s čovjekom kojeg je imenovao iranski režim, Ali Bagheri Kanijem, i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Iran Robom Malleyem, koji je sa svoje strane preko Twittera proširio da svoja očekivanja drži «pod kontrolom». Bagheri Kani se požalio na ono što njegova vlada doživljava kao "malo fleksibilnosti" od Vašingtona i prokomentarisao je da bi Bidenova administracija trebala "pokazati zrelost i ponašati se odgovornije".
Teheranske peticije
Otkako je Donald Trump odustao od sporazuma 2018. i ponovo uveo oštre sankcije, Teheran je kršio sporazum na različite načine, uključujući obnavljanje zaliha 60% obogaćenog uranijuma koji sada toliko zabrinjava međunarodnu zajednicu za odnose između Putina i iranske vlade . Nije iznenađujuće da je prva posjeta Vladimira Putina izvan bivšeg Sovjetskog Saveza nakon invazije na Ukrajinu bila posjeta Ibrahimu Raisiju, iranskom predsjedniku prošlog jula. Putin se sastao i sa ajatolahom Alijem Hamneijem, sa kojim drži "bliske ili identične pozicije", rekao je Putinov savetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov. Hamenei je opravdao invaziju na Ukrajinu rekavši da bi Rusija, da nije preuzela inicijativu, "druga strana započela rat". Šef iranskog nuklearnog programa Mohamed Eslami potvrdio je u ponedjeljak da njegova zemlja sada može napraviti nuklearnu bombu.
Nakon nekoliko mjeseci indirektnih preliminarnih razgovora između Teherana i Washingtona, uz opći okvir pregovora, razgovori će biti prekinuti samo zahtjevom Teherana da Sjedinjene Države povuku Revolucionarnu gardu (IRGG) s liste terorističkih organizacija. i odbijanje SAD-a da pristane na takav zahtjev. Borrell je predložio novi nacrt u julu, ali iranski odgovor je da je "Iran pokazao dovoljno fleksibilnosti i sada je na Bidenu da donese odluku". "Imamo svoje prijedloge, kao što je postepeno ukidanje sankcija Gardi", rekao je visoki iranski zvaničnik.
Ostale sporne tačke uključuju zahtjev Teherana da Washington garantuje da nijedan američki predsjednik neće odustati od sporazuma u budućnosti, što Biden nije bio u poziciji da obeća jer je sporazum iz 2015. neobavezujući politički dokument. "Ako žele oživjeti pakt, moraju osigurati ekonomske koristi koje prelaze kraj Bajdenovog mandata", dodao je iranski izvor, koji također potvrđuje da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) povlači svoje tvrdnje o nuklearnom radu Teherana , u kojem je prošle godine prigovorio da nije u potpunosti obračunao tragove uranijuma koji su ostali neprijavljeni. Zapadna diplomatija kaže da će izbori za Kongres u novembru otežati dogovor, jer i demokrate i republikanci ne vjeruju paktu.
