Represija protiv demonstranata u Iranu ušla je u novu fazu, opasniju i van kontrole. Upotreba Revolucionarne garde, ogranka iranskih oružanih snaga stvorena da zaštiti teokratski sistem Islamske Republike, u kurdskim područjima, povećala je eskalaciju nasilja u regiji i već ima sve veći broj poginulih.
Uprkos poteškoćama u komunikaciji, uz česte prekide interneta, poput prošlog ponedjeljka, aktivisti osuđuju intenziviranje represije homeinističkog režima u kurdskim regijama Irana. Ti isti aktivisti optužuju policijske snage za raspoređivanje helikoptera i teškog naoružanja. Video snimci koji kruže internetom pokazuju kako vlasti proširuju napade u ovoj oblasti. Slike prikazuju desetine ljudi koji trče pokušavajući da se zaštite od intenzivne pucnjave.
U ovom videu možete vidjeti neke snimke i ispadanja na ulici. Brojke koje ova eskalacija nasilja ostavlja za sobom su dramatične. Grupa za ljudska prava Hengaw sa sjedištem u Norveškoj je organizacija koja ima zadatak da nadgleda zloupotrebe režima u iranskom Kurdistanu. U svojoj objavi na Twitteru objavio je svoje nedeljne slike onoga što su, kako kažu, njegove državne snage otišle u gradove Bukan, Mahabad i Javanroud u provinciji Zapadni Azerbejdžan, dajući prema aktivistima za ljudska prava koje je konsultovao ABC, „postoje dokazi da Vlada Irana čini ratne zločine.
Od početka protesta 16. septembra, više od 5.000 ljudi je nestalo, a najmanje 111 je poginulo od strane državnih snaga, uključujući 14 djece, potvrdio je Hengaw.
Mučenje i racije
Nekoliko izvještaja ove organizacije otkrilo je oblike represije koje iranske vladine snage sprovode: na sistematski način“, osuđuju iz Hengaw.
Malo se zna o nestalim osobama, zašto su odvedene i gdje. Nisu bili u mogućnosti da stupe u kontakt sa svojim porodicama ili sa svojim advokatima, "ali ono što sigurno znamo je da su u najstrašnijoj situaciji i da se protive najbrutalnijoj torturi", rekao je glasnogovornik Awyara organizacija.
Prema navodima ove organizacije, saznaje se za najmanje šest slučajeva torture koji su završili smrću zatočenika. Brutalnost Revolucionarne garde prema demonstrantima zabeležena je u detaljima koje su ispričali lekari i rođaci nestalih. “U većini slučajeva ovi ljudi su udarani teškim predmetima, posebno palicama po glavi. Pojavili su se sa svim polomljenim kostima”, kažu.
Upozorenje iranskih vlasti u kurdskim područjima nije nešto novo. Ova regija, dom četiri miliona ljudi, graniči se s Turskom i Irakom i "ima veliku istoriju otpora protiv Islamske Republike", kaže Awyar, mladi iranski aktivista koji živi kao izbjeglica u Norveškoj. "Od prvog dana njegove vlade i nakon revolucije 1979. Kurdistan se uvijek suprotstavljao režimu i vlada je objavila rat Kurdima", prisjeća se aktivista.
Sa svoje strane, izvori iz Revolucionarne garde juče su uvjeravali da će nastaviti s bombardiranjem i napadima bespilotnih letjelica na kurdske grupe u poluautonomnoj regiji Irački Kurdistan dok ne "eliminiraju" prijetnju koju predstavljaju, usred kritika Iraka zbog kršenja njegovih suverenitet u ovim operacijama, navodi iranska novinska agencija Tasnim. Uz ovo istorijsko rivalstvo između kurdskih oblasti i Vlade Teherana, početak ovog protesta bio je u gradu Saqqez, u Iranskom Kurdistanu, odakle je bio mladi Kurd Mahsa Amini.
Bila je to smrt Aminija dok je bio u pritvoru moralne policije jer nije pravilno nosio hidžab, što je rijetko govorilo dovoljno i izašlo na ulice da protestuje pod parolama poput "Žena, sloboda i život" ili "Smrt diktatoru".
Politička i društvena klima
Iranske vlasti su se borile da uguše protestni pokret, koji je od početka doveo u pitanje obaveznu maramu za žene. Ali sada su otišli korak dalje i već pozivaju na društvenu i političku promjenu na svim nivoima iranske države. Rukovodstvo ajatolaha Alija Hameneija suočava se sa najvećim izazovom od Islamske revolucije 1979. godine, sa dvomjesečnim nasilnim demonstracijama koje se šire širom zemlje.
Iranske snage odgovorile su razbijanjem za koje grupa Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu kaže da su poginule najmanje 342 osobe, pola tuceta ljudi je već osuđeno i više od 15,000 uhapšeno. Amnesty International i Human Rights Watch zatražili su juče da države članice Vijeća UN-a za ljudska prava "hitno" uspostave mehanizam istrage i restitucije u Iranu kako bi se pozabavile "alarmantnim porastom ubistava i kršenja ljudskih prava".
